Čak 190 tisuća ljudi u Hrvatskoj živi na dnevnom proračunu koji je manji od 14 kuna ili je pak u rasponu od 15 do 68 kuna. No nešto više od 3,7 milijuna Hrvata živi u obiteljima koje dnevno mogu potrošiti od 69 do 342 kune i oni spadaju u srednju i višu srednju klasu.
Siromaštva nisu ista
Iako je u prvoj dekadi 21. stoljeća znatno smanjena razina siromaštva, a udvostručen broj ljudi koji se mogu smatrati srednjom klasom, stvaranje čvrste srednje klase na globalnoj razini još je uvijek neostvaren cilj. Američki Pew Research Center objavio je analizu napravljenu na temelju podataka koji su prikupljani od 2001. do 2011. godine. U tom desetljeću postotak izrazito siromašnih smanjen je sa 29 na 15 posto. Istraživanje je provedeno u 111 zemalja, što pokriva oko 88 posto svjetske populacije. No zanimljivo je da istraživanje ne obuhvaća petnaestak najsiromašnijih afričkih zemalja.
Među siromašne spadaju one četveročlane obitelji koje zarađuju do 400 kuna mjesečno. Najviše ljudi na svijetu, njih 56 posto, spada u kategoriju onih koji imaju niske prihode i zarađuju između 400 i 2000 kuna mjesečno. Od srednje visokih prihoda trenutačno živi 13 posto čovječanstva. Njima je na raspolaganju mjesečni proračun u iznosu od 2000 do 4000 tisuće kuna. U kategoriju iznad toga spada samo devet posto čovječanstva, a oni žive od zarade koja se kreće od 4000 do 10.000 kuna. Svega sedam posto ljudi živi od prihoda koji su veći od 10 tisuća kuna.
Najviše je rastao standard onih koji žive u Kini, Južnoj Americi i istočnoj Europi. No treba napomenuti da je ovdje riječ o globalnim standardima koji su daleko ispod onih kojima se rukovodi zapadni svijet. Tako se, primjerice, u Sjedinjenim Državama četveročlana obitelj smatra siromašnom ako zarađuje manje od 13 tisuća kuna mjesečno. No u Aziji takva obitelj svrstava se među bogate. Zbog toga nije začuđujući podatak da je 2001. godine čak 91 posto onih koji spadaju u najviši platni razred živjelo u Sjevernoj Americi ili Europi. Zarada od 2000 kuna u zemljama u razvoju obitelji koja raspolaže tim novcem daje sigurnost da neće tako lako potonuti ispod granice siromaštva. U tim uvjetima to je srednja klasa kojoj ekonomska moć raste.
U Hrvatskoj 2011. godine točno trećina stanovništva imala je mjesečno na raspolaganju od 2000 do 4000 kuna. S iznosom koji se kretao od 4 do 10 tisuća kuna živjelo je 53 posto Hrvata.
Hohštaplerski život
Visoka primanja imalo je 9,3 posto stanovnika Hrvatske. Od prihoda do 400 kuna živjelo je svega 0,1 posto, a s onima do 2000 kuna 4,3 posto Hrvata. No zanimljivo je i to da se u tom desetljeću siromaštvo u Hrvatskoj nije smanjilo, no za 20,5 posto smanjio se broj onih su živjeli od niskih primanja i za 14,5 posto onih koji žive od srednje visokih primanja. Najviše je rasla kategorija viših srednjih primanja – čak 27,9 posto.
– Od početka ovoga stoljeća Hrvatska ima iza sebe sedam mršavih i sedam debelih krava, odnosno godina. Od 2001. do 2008., što se poklapa s mandatima Ivice Račana i Ive Sanadera, relativno se dobro, pa čak i hohštaplerski živjelo, o čemu svjedoče i ove brojke. Sada je iza nas sedam mršavih i siromašnih godina u kojima su se odnosi što se tiče zarada i siromaštva bitno mijenjali, i to nagore. Što se nalazi ispred nas, to je neizvjesno, no sigurno je da ćemo razdoblje debelih krava čekati još najmanje deset godina", komentirao je sociolog Slaven Letica.
Dok saborski zastupnici imaju plaće i oko 20.000 kn. Pa ko je tu lud?!??