Dan poslije odluke na referendumu da se 9. siječnja nastavi obilježavati kao Dan Republike Srpske donosimo 10 ključnih pitanja i odgovora o posljedicama. Dok predsjednik RS-a i idejni tvorac referenduma Milorad Dodik poručuje da je natpolovičnim odazivom RS pokazala „politički kapacitet i volju“, iz Sarajeva mu je stigao poziv na saslušanje kako bi sudili Dodiku zbog nepoštovanja Ustavnog suda BiH.
Znači li uspjeli referendum da je RS sada država?
Iako je Dodik na predizbornom skupu na Palama odmah nakon referenduma govorio o RS kao državi, činjenica je da ovaj entitet danas nije ništa bliži tom cilju nego prije referenduma. Njegovo održavanje nema čak ni neku pravnu težinu, jer čak i Dodik i njegovi suradnici najavljuju da će provesti odluku Ustavnog suda, i to najvjerojatnije kroz zakonsku izmjenu po kojoj će se ili promijeniti naziv Dana RS-a ili će njegovo obilježavanje biti neobvezujuće.
Što bi ishod referenduma mogao značiti za BiH kao državu?
Ono što je referendum promijenio jest politička klima i međunacionalni odnosi koji su u BiH dodatno zatrovani i takvi će sigurno biti još neko vrijeme.
Što referendum znači za Srbe, što za Bošnjake, a što za Hrvate?
Za Dodika i RS održavanje referenduma bilo je važno jer su tako demonstrirali spremnost da se, usprkos protivljenju svih oko njih, suprotstave odlukama koje stvarno ili simbolički urušavaju daytonsku autonomiju tog entiteta. Bošnjački mediji i političari ne kriju rezignaciju zbog očite nespremnosti međunarodne zajednice da spriječi referendum ili ga konkretno sankcionira. S druge strane, Hrvati se u priči o referendumu u RS-u drže po strani jer su protiv i potpune disolucije BiH, koju nerealno priželjkuju mnogi Srbi, ali i unitarizacije zemlje, što je neostvareni cilj većinske bošnjačke politike.
Dodik najavljuje i mogućnost drugih referenduma. O čemu bi oni mogli biti?
U RS-u se strahuje da je problematiziranje proslave entitetskog praznika samo prvi korak u sličnom oduzimanju drugih simbola i ovlasti RS-u u korist središnje vlasti u Sarajevu. Ovako su „pokazali zube“, a Dodik poručuje kako će i na svaki idući „pokušaj ponižavanja RS-a“ reagirati referendumom. Konkretno, to bi mogli biti pokušaji da se pred Ustavnim sudom ospori naziv samog entiteta RS ili način odlučivanja.
Kako na referendum gledaju EU i visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko?
U Sarajevu se govori o „tihoj izolaciji“ Dodika i RS-a koja je navodno već počela, ali u konkretne sankcije, poput smjene ili čak uhićenja Dodika i njegovih suradnika, malo tko vjeruje. Takvi potezi visokog predstavnika Valentina Inzka, koji je pod dominantnim utjecajem EU i SAD-a, izazvali bi mnogo veću nestabilnost nego sam referendum.
Što o referendumu kažu u SAD-u koji je i kreirao današnju BiH u Daytonu?
Američko veleposlanstvo osudilo je održavanje referenduma i nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH, ali je Dodik odbacio njihove kritike kazavši da nijedno veleposlanstvo, pa ni američko, neće odlučivati o referendumu. Američki diplomati već dugo bojkotiraju Dodika, ali se čini kako nema spremnosti u Washingtonu da se, barem prije predsjedničkih izbora, konkretnije angažiraju u BiH.
Što referendum u RS-u znači za Rusiju koja se želi ponovno pozicionirati na Balkanu?
Vremenski tempiranim sastankom s Miloradom Dodikom u Moskvi, samo dva dana prije referenduma, Vladimir Putin pokazao je da uz službeni Beograd ima najveći međunarodni utjecaj na RS. Rusija jedina podržava stavove RS-a u Vijeću za provedbu mira (PIC), a ostvaruje i značajan ekonomski utjecaj u tom dijelu BiH. Po nekim ocjenama, Putinov utjecaj u RS-u veći je nego u Srbiji i dalje će sigurno jačati. To je najzapadnije područje ruskog utjecaja u Europi.
Ako RS doista postane država, mogu li i Hrvati dobiti svoj entitet?
Hrvatski politički predstavnici u BiH konstantno upozoravaju na neravnopravnost Hrvata, jer su u oba entiteta brojčano i politički majorizirani. Iako malo vjerojatan, eventualni izlazak RS-a iz BiH otvorio bi i mogućnost reorganiziranja ostatka zemlje, odnosno preispitivanje odnosa Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH.
Bi li odvajanje RS-a od BiH dovelo do novoga rata?
Bošnjački političari, gotovo bez izuzetka, ističu da ne postoji šansa za mirni raspad BiH. Nema ozbiljnih nagovještaja da bi takav pokušaj iz RS-a bio toleriran od bilo koga u međunarodnoj zajednici, jer bi se odcjepljenjem RS-a na najgrublji način poništio mirovni sporazum iz Daytona, a to onda znači povratak u ratno stanje. Aleksandar Vučić ponavlja kako Srbija podupire suverenitet i cjelovitost BiH, ali i opstojnost RS-a. Raspad BiH, a time i rat, malo su vjerojatne opcije.
Hoće li Dodik kazneno odgovarati zbog kršenja odluke Ustavnog suda?
Odluku o referendumu donijela je Narodna skupština RS-a pa je teško sklopiti održivu optužnicu protiv Dodika. On će, pak, poziv na saslušanje iskoristiti za skupljanje novih političkih poena i napade na institucije BiH.
>> MVEP: Referendum je neodgovoran čin koji može destabilizirati BiH i jugoistočnu Europu
Sad se tek viki koliko je dobro sto nije zazivio plan Z4 u Hrvatskoj. Srbi su takvi da teze ostvarenju velike Srbije, sad otvoreno rade na cijepanju BiH, Kasnije bi imali pretenzije prema Banovini i ostalim krajevima u Hrvatskoj. Sadd vec neki Srbi u Crnoj Gori zagovaraju neki ponovni referendum o statusu te drzave.