Srijeda bi mogla biti ključan dan za budućnost ne samo istoka Ukrajine već i cjelokupne situacije u tom dijelu svijeta. Nakon što su svoj mirovni plan njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik François Hollande predstavili Petru Porošenku i Vladimiru Putinu dogovoren je zajednički sastanak ove "četvorke" u glavnom bjeloruskom gradu Minsku, mjestu gdje su propali svi dosadašnji pregovori zaraćenih strana. No, istovremeno s njemačko-francuskom diplomatskom inicijativom ponudu ukrajinskom vodstvu dale su Sjedinjene Američke Države uz potporu Velike Britanije, i to u vidu naoružavanja ukrajinske vojske i najavama kako Rusija neće proći nekažnjeno zbog pomoći pobunjenicima na istoku Ukrajine.
Raskol NATO saveznika
Zveckanje oružjem pojačao je i jedan od najviših zapovjednika NATO-a američki general Philip Breedlove koji je kazao kako nije isključena i vojna intervencija na tom području. Ovakve oprečne izjave i koncepcije između samih članica NATO-a pokazuju kako u prvi plan dolaze separatni interesi pojedinih država. Analitičari ističu kako Sjedinjene Američke Države podržavaju vojnu opciju i stanje stalnog sukoba uz snažne gospodarske sankcije Moskvi, kako bi se na taj način utjecalo na pad morala ruskog stanovništva i slabljenje potpore Vladimiru Putinu. Ovo krizno žarište dovoljno je daleko od američkog teritorija da ga mogu stalno držati otvorenim bez opasnosti za svoje građane. I u tome imaju podršku Londona koji se i onako u stvarnosti ne smatra dijelom Europske unije, a Njemačku i Francusku vidi više kao suparnike nego kao suradnike. Berlin i Pariz s druge strane ne žele dozvoliti novu eskalaciju sukoba na europskom tlu, i zbog humanitarnih i zbog energetsko-gospodarskih razloga i zato su kroz mirovni plan spremni i na ustupke ruskoj strani.
Visok stupanj autonomije
Iako su detalji mirovnog prijedloga zasad dobro čuvana tajna, neki su segmenti ipak procurili u javnost i iz njih se može iščitati kako će ruskoj manjini na istoku Ukrajine biti ponuđen visok stupanj autonomije te kako bi se moglo ići na široku federalizaciju cijele države. Za početak se navodno predlaže uvođenje demilitarizirane zone široke sedamdeset kilometara i prekid svih neprijateljstava. Ruski predsjednik uzeo je tri dodatna dana za analizu plana, no kazao je kako se u brojnim točkama slaže s prijedlogom. Hoće li biti dovoljno, znat će se u srijedu nakon što svi sjednu za isti stol u Minsku.
>>Neshvaćeni' Rusi šalju poruke kao Srbija 90-ih
>>U Mariupolju se protiv Rusa bori i 30 hrvatskih dragovoljaca
Amerikance interesira rat da bi mogli povecati sankcije, hebe se njima za Ukrainu i Evropu, oni su daleko.