Republika Srpska želi graditi aerodrom u Trebinju, a Republika Srbija taj će projekt financirati. Ideja je to koja se provlači kroz javnost još od 2000. godine, ponekad na nekoliko godina zamre, ali se onda ponovno pojavi kao neki “must-have” projekt od velike važnosti za razvoj tog dijela susjedne Bosne i Hercegovine. No, od samog je početka ta priča sporna iz više razloga – gradnja aerodroma iznimno je skup projekt, mora biti itekako isplativ da bi itko ozbiljan krenuo u njegovu realizaciju, a isplativost je upitna jer u blizini postoje tri velika aerodroma; u Mostaru, Dubrovniku, te u Tivtu u Crnoj Gori. No, ono zbog čega je projekt najviše upitan jest utjecaj na okoliš, odnosno činjenica da bi njegova gradnja u neposrednoj blizini Dubrovnika mogla ugroziti zaštićeno područje oko rijeke Omble o kojoj ovisi opskrba pitkom vodom Dubrovnika. Dakle, autorima je isplativost, barem po zdravoj logici, upitna, ali susjedima Hrvatima taj bi projekt bio štetan.
No, unatoč tome što na to Hrvati upozoravaju od pojavljivanja te ideje, susjedi ne odustaju, pa je tema gradnje aerodroma u Trebinju i nedavno bila aktualna i na sastanku čelnika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Vlade Srbije Miloša Vučevića koji su ponovno najavili kako neće odustati od planova za gradnju zračne luke u Trebinju ustvrdivši pritom kako se u Hrvatskoj ne smije osporavati taj projekt koji je, najavljivan 2000. godine, trebao biti završen i pušten u promet 2010. Dosad od toga nije bilo ništa, ali čelnici Republike Srpske uporno tvrde kako se od planova neće odustati unatoč zaprekama. A njih je nekoliko.
Naime, kako su najavili, gradnja civilne zračne luke predviđena je na lokaciji koja je sporna jer se na udaljenosti manjoj od 50 kilometara već nalaze tri velike zračne luke u tri države. Projekcije od 250.000 putnika na godinu o kojima u RS-u pričaju, također dovode u pitanje isplativost projekta, a pitanje je i kamo putnici koji će sletjeti u Trebinje žele doći. I ono što je za Hrvatsku najgore, lokacija izravno ugrožava zaštićeno područje rijeke Omble, gdje se nalazi i njezin izvor rijeke o kojem ovisi opskrba Dubrovnika pitkom vodom. Upozoravali su na to više puta dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, jer je izvor rijeke Omble svega nekoliko kilometara od planirane lokacije zračne luke i radi se o krškom terenu. U čitavoj je priči zanimljivo i to da je prvotna lokacija planirane gradnje aerodroma bila udaljenija od Dubrovnika i nije predstavljala rizik za okoliš, no od te se lokacije odustalo.
– Zračna luka Trebinje, projekt Republike Srpske, na promijenjenoj lokaciji Taleža nije prihvatljiva Dubrovačko-neretvanskoj županiji, jer je ta lokacija samo 5,5 km udaljena od izvorišta Omble, koje opskrbljuje pitkom vodom Dubrovnik i cijelo područje od Prevlake do Stona. Prethodna lokacija zračne luke Zubci nije predstavljala ugrozu za područje županije i na tu lokaciju nismo imali prigovor – kazao nam je Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije. Dodaje da su već poduzeli niz zakonom propisanih postupaka kako bi susjednu BiH upozorili na tu ugrozu. Kažu, nemaju ništa protiv razvojnih planova niti jednog susjeda, ali ne ako ti planovi ugrožavaju okoliš i zdravlje stanovnika Hrvatske.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, ranije Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, na što po ESPOO konvenciji imamo pravo, uputilo je BiH, Republici Srpskoj primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš te Elaborat o prekograničnom utjecaju projekta prema ESPOO konvenciji i ukazalo na štetnost projekta za područje Republike Hrvatske, odnosno Dubrovačko-neretvansku županiju. BiH je potpisnica ESPOO konvencije i očekujemo da se konvencija ispoštuje. Republika Hrvatska ne može zabranjivati provođenje projekata u susjednim državama, ali ima pravo zaštititi svoje područje od negativnih prekograničnih utjecaja. Stoga očekujemo, ako ustraju na gradnji, promjenu lokacije za gradnju Zračne luke Trebinje – ustrajan je dubrovački župan. Dodaje da se tu ne radi ni o kakvoj konkurenciji, već isključivo o brizi za okoliš.
– Nas ne brine utjecaj eventualne zračne luke u susjedstvu na poslovanje Zračne luke Ruđer Bošković. Naša zračna luka je europska regionalna zračna luka, nedavno rekonstruirana i ne boji se konkurencije. U javnosti se, međutim, s pravom postavlja pitanje kakvu opravdanost ima zračna luka kod Trebinja uz postojeće zračne luke u susjedstvu: dubrovačku, tivatsku, podgoričku i mostarsku. Ne čude sumnje u javnosti o nekoj drugoj namjeni zračne luke koja planira pistu dulju od onih u zagrebačkoj i dubrovačkoj zračnoj luci. Projekt zračne luke Trebinje je za nas ekološko, nažalost i političko pitanje. Kao investitor zračne luke navodi se Republika Srbija i, vrlo otvoreno govoreći, našim građanima je neprihvatljivo da se agresor na Republiku Hrvatsku iz 1990-ih, koji je na ovom prostoru učinio puno zla, pojavljuje kao ulagač u čudnom projektu nadomak Dubrovnika. Ako Republika Srpska želi graditi zračnu luku kod Trebinja, neka je gradi na drugoj lokaciji, koja nas ne ugrožava, i neka je ne gradi Republika Srbija – poručuje župan Nikola Dobroslavić.
No, bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta.
– Čekamo različita mišljenja od Hrvatske, a od Crne Gore nemamo primjedbi – naveo je Dodik koji tvrdi da se Hrvatska do lipnja mora očitovati o prihvatljivosti izgradnje zračne luke u Trebinju i dodao da oni nemaju skrivene planove te da su glupost navodi i sumnje da se radi o projektu s vojnim namjenama. Ponovio je i da će gradnju zračne luke u Trebinju s 50 milijuna eura financirati Republika Srbija, a srbijanski premijer Vučević dodao je da mu nije jasno zašto je nekome u interesu opstruirati gradnju aerodroma, poručivši kako stajanja neće biti.
Mora se naći put da se ovaj projekt dovrši – kazao je Vučević i najavio da će to biti “zajednička pobjeda Republike Srpske i Srbije” jer je i taj projekt na tragu deklaracije tzv. Svesrpskog sabora iz lipnja ove godine. Hrvatska se oko ovog projekta očitovala. Republika Hrvatska kao pogođena stranka ovdje sudjeluje u dva prekogranična postupka vezana za stratešku procjenu za “Zoning plana područja posebne namjene Aerodrom Trebinje” i procjenu utjecaja na okoliš za “Projekt izgradnje i rada Aerodroma Trebinje u Bosni i Hercegovini”.
U navedenim postupcima utvrđena je vrlo velika mogućnost i rizik nastanka znatnog negativnog prekograničnog utjecaja na okoliš na području Hrvatske, posebice u vidu značajnog negativnog utjecaja na površinska i podzemna vodna tijela, izvorišta vode za ljudsku potrošnju, izvor rijeke Omble i cjelokupnu vodoopskrbu Dubrovačko-neretvanske županije, bioraznolikost, zaštićena područja i područja ekološke mreže, Natura 2000, krajobraz te kvalitetu zraka. Hrvatska je putem nadležnog ministarstva dala primjedbe na “Studiju utjecaja na okoliš za izgradnju i rad Aerodroma Trebinje” u siječnju 2024., kao i na “Separat o prekograničnom utjecaju na okoliš za projekt izgradnje i rada Aerodroma Trebinje”, također u siječnju ove godine – kazali su nam iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Dodaju da očekuju da Bosna i Hercegovina dostavi Hrvatskoj svoja očitovanja kako bi Hrvatska donijela konačnu odluku, sve s ciljem sprečavanja štete u okolišu i mogućih posljedica na zdravlje ljudi.
I dok Hrvatska čeka očitovanje Republike Srpske nakon kojeg će biti jasniji i konačan stav susjeda oko toga jesu li spremni mijenjati lokaciju zbog zaštite okoliša i zdravlja susjeda, hrvatska javnost s pravom zaključuje kako se u toj upornosti i inzistiranju na lokaciji koja je štetna, umjesto na lokaciji koja nikome ne smeta, više nazire “kapric” prema Hrvatskoj od želje za novim aerodromom. Žarko Puhovski, politički analitičar, smatra također da je projekt potpuno nelogičan u mnogočemu, pa tako i po pitanju zemljopisnog položaja budućeg aerodroma, s obzirom na to da je riječ o brdovitom i krškom terenu.
Vi od Trebinja do glavnoga grada njihova entiteta ne možete doći drukčije nego vozeći se satima po lošim cestama kroz čitavu Bosnu i Hercegovinu. Trebinje je, naime, jedan od tri-četiri veća grada u tvorevini nazvanoj Republika Srpska, a od Trebinja je Banja Luka toliko udaljena da je to više predgrađe Zagreba, s obzirom na to da je Trebinje bliže Dubrovniku. Cestovni pravci, koji su građeni još za vrijeme Jugoslavije, kada su popravljani to je rađeno u okviru entitetskih granica, tako da oni moraju ići oko čitave Bosne i Hercegovine do Banje Luke.
No, čini mi se da je skraćivanje putovanja lokalnih funkcionara do Banje Luke nedovoljan motiv za izgradnju aerodroma u Trebinju. Drugo, tu su aerodromi u Dubrovniku i Tivtu, koji su zbilja blizu, pa i u Podgorici, ali i u Mostaru. No, oni se ponašaju s jedne strane kao država koja ne želi koristiti aerodrome u inozemstvu, a s druge strane ostavljaju prostor za sumnje da se radi o mogućem vojno-strategijskom penetriranju. Naime, postoje aerodromi sa srednjim pistama, a oni predlažu dužinu piste kao zagrebačkog aerodroma koja bi mogla primati avione transatlantske veze. No, ne znam koliko je realna veza, primjerice New York – Trebinje – kaže Žarko Puhovski. Dodaje da zdrav razum upućuje na sumnje oko motiva ove ideje.
– Relevantan je aerodrom u čitavoj regiji onaj u Beogradu koji ima dvostruko veći promet od zagrebačkog, pa dolazi dubrovački i svi ostali i svi su ti aerodromi na repu ozbiljnih europskih aerodroma. I sada graditi novi, a onaj u Mostaru je potpuno neiskorišten, također i Tuzla u tom dijelu regije, a Dubrovnik je iskorišten najviše tijekom turističke sezone – ne vidim tu smisao i isplativost. Ako idete u teorije zavjere, moguća je to kulisa za penetraciju neke strane avijacije, što bi mogla biti samo Rusija, jer NATO-u to nije zanimljivo. Meni se to čini pretjeranim i histeriziranim pojašnjenjem, a i mislim da Rusija za to nema interesa. No, nije racionalna ni ideja da vam treba aerodrom u Trebinju; na lokaciji gdje živi malo ljudi, gdje je slab turizam i slaba ekonomija – smatra Žarko Puhovski.
– Tijekom ljeta je ponekad, kada su velike gužve, lakše i brže doći od aerodroma u Dubrovniku do Trebinja nego do centra Dubrovnika. Dakle, isplativije bi bilo, ako je riječ o boljoj prometnoj povezanosti, ulagati u kvalitetnu obnovu prometnica, ali ne na način da se to radi nužno po entitetskim granicama, već zemljopisno logično prema Banjoj Luci. Ta je ideja toliko iracionalna da u tome ne vidim ništa drugo nego pokušaj da se zaoštravaju odnosi sa susjedima. To je jedino racionalno, ali to je i toliko glupo i nepotrebno da se nadam da nije istina. No, iz iskustva znamo da je sasvim moguće da bude istina – dodaje.
>> FOTOGALERIJA Beograđani danas umjesto 15 stali na 16 minuta: Odali počast i izrazili sućut zbog napada u Prečkom
Nema narod u BiH leba da jede a gdje će se voziti avionima ....pola Trebinja je na privremenom radu u Hrvatskoj .