Zastupnika Združene levice (Udružena ljevica) u slovenskom parlamentu Mateja T. Vatoveca prvi, neslužbeni, rezultati grčkog referenduma jako su obradovali. Za njega je konačno "ne" velika pobjeda grčkog naroda i vjerojatno će već danas čestitati i Syrizi i njezinu šefu Tsiprasu s kojima je Združena levica u stalnom kontaktu.
Kako komentirate rezultate?
Ovo je početak priče o drukčijoj Europi. Sada su institucije u stvarnom raskoraku – grčko "ne" postalo je istina, nema više povratka. Što će Trojka napraviti? Teško je to predvidjeti, ali to u pravilu više ne može biti "austerity". Priča o drukčijem rješavanju krize mora biti u popuštanju financijskih institucija, a ne na strani Grčke. Otpis duga je na prvom mjestu.
Za vas je referendum bio dobro rješenje?
Grčki referendum povratak je temeljima demokracije: dati glas i mogućnost odlučivanja narodu. Ne radi se o prebacivanju odgovornosti, bijegu. Na ucjenjivačke uvjete koje postavlja vrh EU nije bilo moguće drukčije odgovoriti. Zatvaranje banaka i ograničavanje dizanja gotovine na bankomatima psihološko je nasilje čime pokušavaju zastrašiti grčki narod.
Kakva je za vas Tsiprasova politika?
Politika grčke vlade u trenutnoj situaciji je točna. Radi se o politici koju su zagovarali i prije nego su izabrani na izborima i to je politika kraja mjerama štednje. Državu je u propast vodila politika koja je prihvaćala sve uvjete financijskih institucija, a vidimo kamo je Grčku dovela. Mjere štednje dovele su do takvog pada razine života i rada države u cjelini da je stanje siromaštva u Grčkoj neprihvatljivo.
Slovenija je izdašno financnirala Grčku. Dali ste im oko 1,8 milijardi eura. Što sad?
Slovenija je Grčkoj dala pomoć u visini 260 milijuna, koji su i plaćeni. Preostali dio su jamstva, kojima su građani EU spašavali rizične investicije njemačkih i francuskih banaka od kojih smo otkupili loše dugove Grčke. Takva je i globalna slika spašavanja Grčke: Od 2010. dobila je 240 milijardi eura za spašavanje krize od kojih je vlada za spašavanje primila tek 8%, a preostali dio otišao je većim EU bankama i financijskim institucijama.
Vjerujte li da će Grčka na kraju izaći iz eurozone?
Ako MMF, jedini pravi akter u ovoj priči, ne otpiše dug, to je vjerojatno jedino rješenje, koje bi Grčkoj, dugoročno, omogućilo, da se stavi na noge. Slično se je zbilo s Islandom. Pogledajte njihovu priču.
Što najviše zamjerate Europi i njezinu ponašanju prema Grčkoj?
To što igra tu dvostruku igru. Vidimo EU kao solidarnu, jednakopravnu i pravednu Europu, a u stvari kad dođe do toga da je potrebno ta načela provesti, pokazati ih, stvari pođu krivo. Europu ne vode ta načela, već samo ekonomski interesi i geopolitika. Europi treba ozbiljno promišljanje i promjena koja se mora jasno kretati od neoliberalne doktrine prema više socijalističkom pristupu.
Ne mislite li da je Grčka ipak bila neodgovorna i da treba pristati na rezove?
Socijalni rezovi, kao što su intervencije u mirovinu, ili ekonomski, kao što je povećanje PDV-a, negativno utječu na ukupnu ekonomsku situaciju u zemlji. Svaka štednja znači oslabljenje gospodarstva.
>> Grčki ministar financija Yanis Varoufakis dao ostavku: Prezir kreditora nosit ću s ponosom
>> Tsipras: Grčka je dokazala da se demokracija ne može ucjenjivati!
Jedino su zaboravili majusnu cinjenicu da je Grcka posudila i potrosila tudji novac.