Budimpešta je divna u ovo doba godine. Zazelenjela je raskošna Andrassyjeva avenija, oživjele terase restorana i kafića, pa je čak i elitni japanski restoran Nobu prepun gostiju u uvijek neatraktivan ponedjeljak navečer. Mladi učenici i studenti listaju udžbenike i uz "grande frappuccino" zajedno uče u foteljama Starbucksa koji su se pootvarali toliko da se čini da poslovni prostor koji je prije 30 godina bio partijski ogranak mjesne zajednice ili siromašna samoposluga, a prije 15 godina McDonalds, sada neminovno udomljuje Starbucks ili Costu. Vremena se mijenjaju. Ekonomija se oporavlja: lani je Mađarska imala impresivan rast BDP-a od 3,6 posto, ove godine očekuje rast 2,8 posto, nezaposlenost se smanjuje sa 7,7 na 6,8 posto. Jednom riječju, divota. Vrijeme je sunčano i toplo, u unutrašnjosti povremeno s umjerenom do jakom – ksenofobijom.
Imigrante prozvao teroristima
Za turiste i druge posjetitelje Budimpešta je divna, ali ispod površine u čitavoj Mađarskoj izbija strah od stranaca. Najnovije istraživanje instituta Tarki tvrdi da je rekordnih 46 posto Mađara ksenofobično.
– Mađarsko društvo jedno je od najksenofobičnijih u EU. Premda, ta je ksenofobija nenasilna, više odražava strah Mađara od nepoznatog i stranog nego želju za konfliktom – kaže Gábor Gyulai iz Mađarskog helsinškog odbora. – No najnoviji vladin upitnik povećat će tu ksenofobiju – dodaje. Vlada premijera Viktora Orbana odlučila je poslati na adresu svakog punoljetnog Mađara upitnik s vrlo sugestivnim pitanjima o problemu imigranata "koji ugrožavaju radna mjesta i život Mađara".
Jedno pitanje u upitniku glasi ovako: "Neki smatraju da je loše upravljanje Bruxellesa pitanjem imigracije možda imalo neke veze s jačanjem terorizma. Slažete li se s time"?
Drugo je pitanje: "Biste li podržali mađarsku vladu u uvođenju striktnijih propisa o imigraciji, za razliku od blage politike Bruxellesa?" I tako ukupno 12 pitanja.
– Ekonomski migranti ilegalno prelaze naše granice i, premda se prikazuju kao tražitelji azila, zapravo dolaze da bi se okoristili našim sustavom socijalne sigurnosti i prilikama za zapošljavanje koje naše zemlje pružaju. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci broj ekonomskih migranata u Mađarskoj povećao se otprilike 20 puta. To predstavlja novu vrstu prijetnje. Prijetnje koju moramo zaustaviti – poručuje premijer Orban u pismu koje je poslano s upitnikom na adrese oko osam milijuna Mađara.
Najnoviji Orbanov potez komentiran je sa zgražanjem u Bruxellesu.
– Stavljanje imigracije u kontekst terorizma i prikazivanje migranata kao opasnosti za radna mjesta zlonamjerno je i jednostavno pogrešno – komentirao je Frans Timmerman, prvi potpredsjednik Europske komisije. Iz kluba zastupnika europskih liberala u Parlamentu EU poručili su: "Kad pomisliš da Mađarska ne može potonuti niže, oni odu korak dalje". Optužili su Orbana da "udaljava Mađarsku od Europe i pretvara je u mini Rusiju".
– Orban se sada našao u sličnoj situaciji kao 2012., izložen jednako oštrim kritikama iz EU – kaže Peter Kreko, politički analitičar i direktor mađarskog instituta Political Capital. Prije nekoliko godina, u svom prvom premijerskom mandatu, Orban i njegova stranka Fidesz iritirali su EU uzastopnim izmjenama mađarskog ustava i temeljnog zakona, što je sve tumačeno kao narušavanje vladavine prava, gušenje neovisnih institucija, te stvaranje autoritarnog sustava u jednoj članici EU. EU ga je kritizirao, no Orban je otrpio sve kritike. Negdje je popustio, negdje izveo svoje kontroverzne ideje, samo u drukčijoj formi, a negdje tvrdoglavo išao dalje i opći je dojam da se "izvukao".
Prošle godine njegova stranka Fidesz pobijedila je na parlamentarnim, lokalnim i europskim izborima. Po drugi put Orban je osvojio dvotrećinsku većinu u mađarskom parlamentu. Mnogi su mislili da slijedi mirno doba, da neće više oponirati Europskoj uniji, no prevarili su se. Tri mjeseca nakon pobjede na izborima najavio je da će Mađarska odbaciti liberalnu demokraciju i postati "iliberalna država". Zatim je predložio uvođenje poreza na internet, što ne postoji nigdje u EU. No, taj je prijedlog netragom nestao nakon što je poslužio kao povod za masovne prosvjede protiv Orbanove vlade na ulicama Budimpešte. Poigravajući se i dalje s idejom neliberalne države, Orban je ovih dana spomenuo mogućnost ponovnog uvođenja smrtne kazne, koja je zabranjena u EU.
– I smrtna kazna i pitanje migranata zapravo su vrlo popularne teme u Mađarskoj. Prema jednom istraživanju, postotak građana koji podržavaju ideju smrtne kazne u Mađarskoj veći je nego u ijednoj drugoj državi EU. Otvarajući te dvije teme, Orban želi ojačati svoju podršku među biračima kod kuće. Ne vjerujem da je želio pogoršati svoje odnose s EU, mislim da sada želi konsolidirati te odnose. Otvorio je ova dva pitanja da bi ojačao kod kuće, ali nije očekivao takvu kritičnost iz EU – smatra analitičar Peter Kreko.
Zbog čega bi Orban želio jačati svoju podršku među biračima kad su izbori iza njega? Zbog Jobbika. Ta radikalno desna stranka zapravo je ključna za razumijevanje svega što je Orban dosad radio i što radi. U nekim Mađarskoj susjednim zemljama, uključujući i Hrvatsku, građani koji imaju osjećaj da su nevine žrtve eksploatacije banaka u stranom vlasništvu doživljavaju Orbana kao pravednog političara koji je pomogao svojim građanima. On je, naime, puno prije Hrvatske i u puno većoj mjeri natjerao banke da snose trošak rasta švicarskog franka ili rasta kamatnih stopa u kreditima koje su građani uzimali u švicarcima. No puno prije nego što je takvu politiku počeo provoditi Orban za nju se zalagao Jobbik.
– Apsolutno, to je bila naša ideja. Od 2009. smo govorili da su krediti u švicarskim francima bomba koja otkucava. Kad su uvjeti kredita fleksibilni, oni su u 100 posto slučajeva fleksibilni u korist banaka i na štetu građana. Orban je te mjere (o konverziji kredita, op. a.) usvojio na naš pritisak – kaže zastupnik Jobbika u mađarskom parlamentu Marton Gyöngyösi. – Pogledajte naš program iz 2010. i 2014. i vidjet ćete ekstremnu podudarnost s onim što Orban govori i radi. Samo, kronološki je slijed takav da Orban to radi nakon nas. Znate, u ovom dijelu svijeta stranke idu u kampanju sa sloganima, a ne programima. Jobbik je na izborima 2010. imao program od 90 stranica, a 2014. program od 80 stranica – objašnjava nam Gyöngyösi.
Feudalizam 21. stoljeća
No "u ovom dijelu svijeta" Jobbik nije na glasu kao stranka koja piše detaljne političke programe, već kao stranka s ekstremističkim, antisemitskim, antiromskim, homofobnim i neonacističkim stavovima. Jobbikov zastupnik Gyöngyösi negira da stranka ima problem sa zloglasnim imidžem koji uživa na Zapadu, već kaže da ima problem s medijima "koji iskrivljuju sliku o Jobbiku".
– Možda nismo politički korektni. Ne zaziremo od tabu-tema. Ali predstavljamo birače koji su nas birali, sve veći i veći broj takvih birača. Njih moramo zadovoljiti, a ne kolumniste New York Timesa, Economista ili Frankfurter Allgemeine Zeitunga – kaže Gyöngyösi.
Danas je Jobbik, po istraživanjima javnog mišljenja, druga najjača stranka u Mađarskoj. Nedavno je odnio pobjedu na izvanrednim lokalnim izborima u gradu Tapolci, gdje je dosad pobjeđivao Orbanov Fidesz. To je, prema mišljenju naših sugovornika, pravi razlog zbog kojega se Orban upušta u rasprave o smrtnoj kazni i migrantima.
– Fidesz izgleda moćno, ali to je iluzija. U zadnje četiri godine izgubili su 500.000 glasova. Na izborima 2014. osvojili su dvije trećine mjesta u parlamentu samo zahvaljujući izbornom zakonu kojim su prekrojili izborne jedinice – kaže jobbikovac Marton Gyöngyösi.
Politički analitičar Peter Kreko kaže da Orban već pet godina ima praksu da implementira neke retoričke ideje Jobbika u nadi da će time spriječiti odljev Fideszovih birača, no ta strategija ne daje rezultat koji Orban želi. – Jobbikova popularnost raste, a Fideszova pada – kaže Kreko. Pitanje je kamo će takva neuspješna strategija odvesti Orbana. Dokle je spreman ići? – Čitav EU ga doživljava kao skandaloznog premijera – kaže Bernadett Szél, zastupnica zeleno-liberalne stranke LMP. Na pitanje kako bi definirala Orbana, odgovara: – Njegov stil nazivam feudalizmom 21. stoljeća. Jer, pogledajte kako je statistički smanjio stopu nezaposlenosti. Uveo je program javnih radova, gdje ljudi kopaju kanale ili čiste šume za plaću manju od zakonskog minimalca, a onaj tko određuje tko će dobiti takav slabo plaćeni posao načelnik je grada ili općine. To je kao u feudalizmu – kaže Bernadett Szél.
Očito je da Orban u strategiji zaustavljanja odljeva svojih birača prema radikalno desnom Jobbiku svjesno igra na to da sebe predstavi kao posljednju liniju obrane mađarskog suvereniteta od Bruxellesa i EU. U takvoj igri potrebni su mu neprijatelji. – Orbanova vlada godinama koristi imaginarne neprijatelje. Bruxelles je dežuran imaginarni neprijatelj, a katkad su to i nevladine organizacije, mediji... Sada su to migranti. Sve u svrhu toga da Orban uvjeri birače da ne prelaze Jobbiku – kaže Gábor Gyulai iz Mađarskog helsinškog odbora. Dokle je u tome spreman ići? – Mnoge države EU gube strpljenje, a ovaj put moć Europske unije veća je nego u ranijim primjerima. Politika prema migrantima i azilantima potpuno je u nadležnosti EU, a ne država članica – zaključuje Gyulai.
>> Mađarska 'zaobilazi' agencije za oglašavanje: Tvrtke će izravno sklapati ugovore s medijima
>> Ima li u Mađarskoj demokracije?
nije lijepo za reć' ali bojim se da je Orban više-manje u pravu; kako god, EU će se tako i tako raspasti...o tome se već sve više govori u struč. krugovima (ali ne baš javno...još); alternativa: EU kao muslimanska država s Europljanima kao manjinom...pa do sljedećeg rata...