Amerika sutra obilježava 50. godišnjicu od ubojstva predsjednika Johna F. Kennedyja koji je od posljedica ranjavanja vatrenim oružjem preminuo 22. studenoga 1963. godine u Dallasu.
Sa šestog kata zgrade u centru grada Dallasa u Teksasu Lee Harvey Oswald ispalio je dva hica i predsjednik, koji se vozio u otvorenom automobilu, pogođen je u glavu i vrat.
Najtraumatičniji događaj
Kennedy je brzo prevezen u obližnju bolnicu gdje je preminuo pola sata nakon atentata, ne došavši k svijesti. Okolnosti ubojstva 46-godišnjeg predsjednika koje je šokiralo Ameriku i svijet nisu do danas razjašnjene. Teorije zavjere uključuju tadašnjeg Kennedyjeva potpredsjednika Johnsona, CIA-u, republikance, mafiju, Fidela Castra, KGB...
Preranu smrt 35. predsjednika Amerike mnoge su generacije Amerikanaca sve do terorističkog napada 11. rujna 2001. smatrale najtraumatičnijim javnim događajem. Toga će se sutra prisjetiti predsjednik Barack Obama i cijela Amerika koja će na prigodnim okupljanjima od Bijele kuće do Dallasa odati počast jednom od najboljih među njima. Posebna ceremonija očekuje se na Nacionalnom groblju u Arlingtonu gdje je pokopan John Kennedy. Točno u 12.34 sati, u vrijeme kad je prije pola stoljeća preminuo Kennedy, zvonit će crkvena zvona na katoličkim crkvama u 50 ponavljanja.
John Kennedy bio jedan od najhumanijih američkih predsjednika koji se zalagao za mir, smanjenje vojnih resursa, za socijalnu i zdravstvenu zaštitu svakog građanina. Analitičari se slažu da se John Kennedy borio za ideale slobode i demokracije i možda bi, da nije ubijen, uspio svladati protuslovlja u američkom društvu, koja su nakon atentata izbila svom žestinom u obliku oštrih sukoba zbog politike prema Vijetnamu i eskalacije nasilja u javnom životu. Zaredala su ubojstva prominentnih osoba, a rasni su sukobi postali kronična boljka američkog društva.John Fitzgerald Kennedy rođen je 29. svibnja 1917. u imućnoj obitelji irskih doseljenika. Bio je zastupnik u Kongresu a kao kandidat Demokratske stranke izabran je u studenome 1960. za predsjednika SAD-a. Kennedy je jedini katolik te prvi irski Amerikanac koji je sjeo u Ovalni ured. Manje je poznato da je bio i jedini predsjednik Amerike koji je dobio Pulitzerovu nagradu, 1957. godine.Diplomirao je na prestižnom sveučilištu Harvardu i sudjelovao u Drugom svjetskom ratu kao zapovjednik torpednog čamca te je ranjen u borbi protiv Japanaca 1943.
Sporazum s Hruščovom
U listopadu 1962., Kennedy objavljuje pomorsku blokadu Kube zbog raketnih baza koje je SSSR montirao na otoku. Najveća kriza hladnog rata riješena je u neposrednom sporazumu između Kennedyja i ruskog predsjednika Nikite Hruščova koji je pristao na povlačenje sovjetskih raketa.
Ta politika dovela je do sklapanja Moskovskog sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa u ljeto iste godine. Program koji je Kennedy predložio Kongresu za potpuno provođenje u život građanske ravnopravnosti za Afroamerikance bio je u tom pogledu najrevolucionarniji čin od vremena predsjednika Abrahama Lincolna, što ga je možda i stajalo života.
Genocid nad Inijancima,divlji zapad,građanski rat zbog robovlasništva,atentat na Lincolna zbog ukidanja robovlasništva,bacanje bombe na Hiroshimu pa kasnije i na Nagasaky(da dokažu ne znam što),Vijetnamski rat,atentat ma Martina L. Kinga,atentati na Kennedye,devastacija Iraka u pozrazi za evidentno nepostoječim oružjem,Arapsko proljeće,pokušaj pokretanja rata u Siriji...500 godina povijesti Amerike.I oni uče svijet demokraciji i ljudskim pravima..Sramota