INDEKS SREĆE | Večernji.hr

Zagreb: Sun?ano i toplo popodne u metropoli

4

Međunarodni dan sreće

Finska je sedmu godinu zaredom najsretnija zemlja na svijetu, a evo kako stoji Hrvatska

Na trećem mjestu našao se Island, a na četvrto, mnogima iznenađujuće, zauzeo je Izrael.

4

nova ljestvica

Evo koja zemlja je najsretnija na svijetu! Hrvatska i nije baš na zavidnom mjestu

Hrvatska je na 77. mjestu s ocjenom 5,29, što je tri mjesta niže nego prošle godine i punih 15 mjesta lošije u odnosu na izvještaj objavljen 2015. kada je u Hrvatskoj indeks sreće bio 5,75.

2

INDEKS SREĆE

Najsretniji su radnici Danci, Hrvata uopće nema na listi

Od 57 zemalja Mađarska je nama najbliža, na 9. mjestu, dok je Njemačka 11. U prva tri 'uljez' je Kostarika, gdje su radnici sretni zbog - turizma

i u teškim uvjetima

Jeste li sretni? Ova će vas video anketa oduševiti

Iako Bangladeš nije bogata zemlja, nego opterećena siromaštvom, štrajkovima i zagađenošću, odgovori njihovih građana bi vas mogli ugodno iznenaditi.

20

kvaliteta života

Indeks kvalitete života pokazao da su podstanari sretniji od vlasnika

Iako većina Hrvata živi u vlastitim kućama ili stanovima, samo ih je petina osigurala svoje nekretnine, a ta je manjina sretnija od većine, rezultati su istraživanja Nacionalnog indeksa sreće (NIS) Banka magazina, Hendala i Allianza.

$\'unu zagreb 05.05.2008 ...Prosvjed pirotehnicara...jelacicev trg... Foto:Antonio Bronic =VECERNJI LIST=\'$

44

indeks sreće

Zagrepčani imaju najveći BDP, ali najnesretniji su hrvatski građani

Godine 2008. stanovnici glavnoga grada prednjačili su u zadovoljstvu, no u međuvremenu im se srozala kvaliteta života.

36

Lijepo u metropoli

Zagrepčani imaju najviše novca i najbolje susjede

Građani Like, Korduna i Banije najmanje su zadovoljni, primanja im ne pokrivaju ni sve potrebe, a kamoli sitna veselja.

5

Indeks sreće

Unatoč krizi, hrvatski građani misle da još imaju razloga za sreću

NIS će svaki mjesec pratiti iskaze ispitanika o kvaliteti njihova života te o osjećaju zadovoljstva kako bi kroz usporedbe i analize ponudio javnosti drukčije gledanje na ekonomsku aktivnost i ekonomske politike.