Nova studija Bank of Americe, ustupljena američkoj medijskoj mreži CNBC, kaže da će čovjek uskoro prosječno živjeti sto godina, a na tehnologiji koja će to omogućivati iznimno će se dobro zarađivati.
Jedna od najvećih mogućnosti za investitore u sljedećem desetljeću bit će ulaganje u kompanije koje se bave produljenjem ljudskog života, odnosno sprečavanjem smrti. To će tržište do 2025. godine vrijediti čak 600 milijardi dolara, piše u toj analizi Bank of Americe.
Kompanije poput Illumine i Alphabeta predvodnici su istraživanja koja će dovesti do dosad neviđena poboljšanja kvalitete i produljenja ljudskog života. Pri tome se u analizi ističe pet područja – genomika, umjetna inteligencija i big data, prehrana budućnosti, nesmrtnost te razvoj revolucionarnih lijekova.
Čitanje genetičke informacije
Istraživanje ljudskog genoma, tako, trebalo bi vrijediti 41 milijardu dolara do 2025. godine, a dovest će do nove generacije editiranja genoma i potencijalno revolucionarnog napretka u prevenciji i liječenju bolesti. Rast umjetne inteligencije u kombinaciji s rastućom količinom podataka o ljudskom zdravlju trebao bi znanosti omogućiti bolju analizu patologije bolesti čime bi se postiglo smanjenje troškova liječenja i mnogo preciznije terapije.
Ovdje Bank of America spominje gigante novovjeke industrije – Alphabet, Amazon pa i Apple. Budućnost prehrane leži opet na velikim korporacijama poput Dow DuPonta koje su i tehnološki napredne. Nesmrtnost (“ammortality”) bit će industrija vrijedna 502 milijarde dolara s ciljem ponajprije poboljšanja kvalitete života više nego njegova trajanja.
Znatno će profitirati kompanije koje se bave razvojem revolucionarnih lijekova ili terapijama za neke od najgorih bolesti današnjice poput cistične fibroze, Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Što misli o tom novom trendu na koji upućuje velika američka financijska ustanova, upitali smo prof. dr. sc. Kristiana Vlahovičeka, voditelja grupe za bioinformatiku i računalnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
– Mogućnost današnje medicine već je takva da u roku od 24 sata možemo pročitati cijeli genom čovjeka i na osnovi te informacije dijagnosticirati neku bolest i prije nego što se ona razbuktala do mjere u kojoj je više ne možemo liječiti. Najdrastičniji primjeri učinkovite dijagnostike novorođenčadi dolaze iz skandinavskih zemalja, u kojima je upravo ovakav brzi postupak dijagnoze i terapije već zaživio u kliničkoj primjeni i zaslužan je za mnoge spašene živote djece. No, mogućnosti koje nam čitanje genetičke informacije pruža tu ne staju. Moguće je već sada, ili će to biti uskoro, puno ranije dijagnosticirati mnoge tumore u nastajanju, ili pak identificirati infekciju opasnom bakterijom prije nego što ona uzme maha. Također, editiranjem gena bit će moguće stati na kraj mnogim tumorima, infekcijama ili rijetkim bolestima. Ljudski organizam sam po sebi sposoban je za život dulji od sto godina. Upravo mogućnost kvalitetne dijagnostike i brza terapija koje počivaju na tehnologijama čitanja i interpretacije genetičke informacije omogućuju ovako sigurne tvrdnje u analizi Bank of America – misli prof. Vlahoviček.
U toj se analizi spominje niz kompanija koje nisu toliko poznate široj javnosti, a imat će velik utjecaj na ljudske živote u skorijoj budućnosti. Illumina, Agilent, Danaher... No, isto tako i Alphabet, korporacija koje je dio i Google. – Imena ovih tvrtki izvrsno prikazuju dvije temeljne smjernice nove revolucije u medicini. Prva je prikupljanje goleme količine genetičkih podataka, što je omogućeno strelovitim razvojem tehnologije čitanja genetičke informacije, takozvanim sekvenciranjem DNK. Javnosti je malo poznato, no ova je tehnologija doživjela rast koji je mnogo veći čak i od informatičke tehnologije, za koju svi znamo koliko je brzo rasla i napredovala. Illumina i Agilent predvodnici su u sektoru proizvodnje uređaja za sekvenciranje gena, a njihovi prihodi već sad premašuju desetke, pa i stotine milijarda dolara godišnje. Druga je, pak, sposobnost analize i interpretacije tih podataka, u čemu je Google sa svojim projektima razvoja metoda umjetne inteligencije također među vodećim igračima. Ako te dvije tehnologije upotpunimo tehnologijom promjene genetičke informacije, takozvanim editiranjem gena, mogućnosti liječenja, a time i produljenja života neslućeno su velike – objašnjava prof. Vlahoviček.
Dr. sc. Ivica Rubelj, znanstveni savjetnik na Institutu “Ruđer Bošković” u Zagrebu, objašnjava nam o kakvim je točno istraživanjima riječ.
Dvije glavne strategije
Naš autoritet za područje starenja prof. dr. sc. Ivica Rubelj upućuje nas na još neke poslovne subjekte koji se otprije bave sprečavanjem starenja i imaju u tome znatne rezultate.
– Kompanije poput Geron Corporationa ili Sierra Sciencesa pioniri su u ovom području s podužim periodom istraživanja i testiranja lijekova za sprečavanje starenja. Oni su sada u fazi testiranja na zigotama laboratorijskih miševa i ta su testiranja prošla uspješno. Sada se pripremaju za isprobavanje na odraslim organizmima, no to je nešto potpuno drukčije i traži različit pristup – kaže dr. Rubelj. Ne iznenađuje ga pojava novijih imena poput korporacije Illumina koja se spominje kao jak igrač te smatra da će takvih kompanija iz područja sekvenciranja genoma i srodnih tehnologija biti i više. Stručnjak s Ruđera spominje dvije glavne strategije borbe protiv starenja.
– Jedna je sprečavanje starenja stanica telomerazom, enzimom koji utječe na održanje duljine telomera, krajeva kromosoma koji se skraćuju svakim dijeljenjem stanice. Drugi je pristup uklanjanje senescentnih stanica iz organizma koje uzrokuju starenje gdje se inducira njihovo odumiranje i tako utječe na produljenje života, ali i zdravog življenja – kaže dr. Rubelj. Kao posebno zanimljiv ističe Alphabet koji se pojavljuje kao snažan čimbenik u ovom području, no zapravo nema saznanja na čemu oni uistinu rade, s obzirom na to da nisu farmaceutska kompanija.
No, hoće li discipline poput umjetne inteligencije ili editiranja gena imati doista takav utjecaj kako to sada izgleda?
– Kao znanstvenik koji u ovom području djeluje već dvadesetak godina jamčim vam da će nas budućnost iznenaditi i daleko premašiti očekivanja i onih najoptimističnijih među nama – misli prof. Vlahoviček.
Svakako je zanimljiva jedna posebna rečenica u analizi u kojoj piše: “Znanje o medicini udvostručivat će se svaka 73 dana već 2020. godine, za usporedbu 2010. godine za takav napredak bilo je potrebno tri i pol godine, troškovi su sekvenciranja genoma pali za 99,999 posto od 2003. godine. To je omogućilo puno precizniju primjenu medicine što je rezultiralo produljenjem ljudskog života čemu je kruna ‘tehnočanstvo’, revolucija u kojoj tehnologija susreće čovječanstvo”.
Sto mjera za demografsku obnovu
Imate još koji vic