Znanstvenici s Instituta za neuroznanost Kineske akademije znanosti u Šangaju objavili su prekjučer navečer kako su uspješno klonirali dva makaki majmuna. Zhong Zhong i Hua Hua, zhonghua znači kineska nacija, sada su stari sedam tjedana. O točnosti tvrdnje govori i objava znanstvenog rada o kloniranju u uglednom časopisu Cell.
– Kloniranje sisavaca i nije velika novost. Nakon ovce Dolly klonirano je više od 20 vrsta sisavaca, tako da kloniranje majmuna tehnički nije bio velik problem. Rad kolega iz Šangaja medijski je atraktivan samo zato što se radi o životinjama koje su najsličnije čovjeku. Kloniranje ljudi jako je problematična tema, ne samo etički već i epidemiološki. Ono što nas kao populaciju čini otpornim na različite patogene je upravo različitost, tako da su i najgore epidemije poput bubonske kuge pobile samo dio populacije. Kada bismo bili genetički identični, ili jako slični, vrlo bi nam se lako dogodilo da neki virus doslovno pobije sve, kao što možemo vidjeti s ptičjom gripom koja pobije cijela jata domaće peradi, dok se divlje ptice lakše nose s virusom. Znanost i istraživanje ne treba ograničavati, tako da i kloniranje za potrebe istraživanja ne treba stigmatizirati, no treba biti jako oprezan na koji će se način pojedina otkrića koristiti – kaže naš poznati znanstvenik, molekularni biolog dr. sc. Gordan Lauc.
Kloniranje mliječne žlijezde
Makakiji su klonirani istom tehnikom kao i prije 20 godina ovca Dolly, kloniranjem stanice koja je bila dio mliječne žlijezde. Zbog tehnike prvi je klonirani sisavac pomalo neukusno i dobio ime Dolly, po prsatoj američkoj pjevačici Dolly Parton. To je prvi put da su primati klonirani na ovakav način. Majmuni su klonirani i 2000. godine, no tada je to učinjeno razdvajanjem oplođenog embrija, čime se dobio identični blizanac. Tom se tehnikom mogu dobiti tek četiri identične životinje, dok se u teoriji tehnikom kojom su klonirani ovca Dolly i dva makakija može dobiti neograničen broj klonova.
Riječ je, dakle, o postupku pri kojem se prenosi jezgra somatske stanice, koja uključuje i njezin DNK, u jajnu stanicu kojoj je uklonjena jezgra. Jajna se stanica ‘zavara’ kako je oplođena primjenom električnog impulsa te se ona počinje razvijati u rani embrio. Kada se usadi u maternicu majke surogata, embrio će izrasti u identičnu kopiju životinje donatora jezgre. Pokušaji da se kloniraju majmuni nisu nikad otišli dalje od rane embrijske faze zvane blastocista. I tu je napredak koji su ostvarili kineski znanstvenici na čelu s doktorom Qiang Sunom. Prije nego što su klonirani embriji usađeni u maternice majki surogata, primijenjeni su modulatori, glasnički RNK te spoj trihostatin A. Oni su aktivirali dvije tisuće gena nužnih za različite stadije razvoja embrija te su na taj način dopustili da se embrij do kraja razvije.
Zaključili su i kako je makakije lakše klonirati koristeći se jezgrama fetalnih, a ne odraslih stanica. Jezgre su dobivene od pobačenih ženskih fetusa, što će očito povući etičke dvojbe. Pokušaji da se tehnika provede koristeći stanice odraslih makakija na svijet su donijeli dva makakija, no oba su uginula ubrzo nakon poroda, s tim da je jedan majmunčić imao tjelesne defekte. I statistike su pogodne za raspravu – u laboratoriju je stvoreno 149 embrija, od njih je 79 usađeno u 21 maternicu surogat, nastalo je šest trudnoća, a samo dva makakija rođena su živa. Ovca Dolly jedina je uspješno došla na svijet od 277 usađenih embrija. Sve to u teoriji znači kako je srušena prepreka da se kloniraju i ljudi. Kineski znanstvenici oštro odbacuju tu mogućnost tvrdeći kako tako nešto neće pokušati, ni je to bila namjera, te kako su u potpunosti svjesni kakvom bi valu kritika bili izloženi kada bi to učinili i objavili. Njihova je namjera, kažu, daleko etičnija i humanija. Klonirani makakiji trebali bi poslužiti za bolje razumijevanje bolesti u cilju ubrzavanja razvoja terapija za neke bolesti. Primjerice, znanost i dalje ne može na miševima do kraja točno oponašati bolesti poput Alzheimera ili Parkinsona.
Veća sličnost bolesti
Do sada su sve terapije koje su imale uspjeha u suzbijanju Alzheimera ili Parkinsona u miševa neslavno prolazile pri testiranju na ljudima. Sasvim je mogući razlog da Alzheimer na miševima nije dovoljno sličan toj bolesti na ljudima. Na majmunima bi modeliranje tih bolesti trebalo biti daleko bliže njihovu ponašanju na ljudima. No, odmah se pojavljuju neke prepreke. Kloniranje, naime, nije jeftino, a sasvim je sigurno kako dva makakija neće biti dovoljna da bi se ostvario ikakav napredak u istraživanju tih bolesti. A onda su tu i etičke dvojbe. Kloniranje je zabranjeno u brojnim državama, a vijest da se negdje ‘štancaju’ simpatični majmunčići sasvim bi sigurno pobudilo interes, dapače, zgražanje javnosti. Kina se na takve dvojbe neće obazirati, navikli smo da se u medijima pojavljuju priče o pokusima provedenima u toj zemlji koji bi na Zapadu sasvim sigurno podigli buru prosvjeda. Znanstvenici koji su uspjeli klonirati dva makakija tvrde kako imaju apsolutno podršku šangajskih vlasti. Dapače, ubrzat će se istraživanja medicinskih terapija na kloniranim i majmunima dobivenima genetičkim inženjeringom. Jer, ista je institucija u svibnju 2016. godine javnosti pokazala prvog majmuna dobivenog genetičkim inženjeringom s Parkinsonom te predstavila ambiciozne planove da se s takvim istraživanjima ide i dalje. Tada je istaknuto kako nam majmuni mogu mnogo više reći o bolestima mozga nego miševi jer su nam puno bliži, imaju naprednije umove te kompleksnije društvene odnose nego je to slučaj s miševima. Klonirane makakije namijenjene takvim istraživanjima mogli bismo vidjeti već sljedeće godine.
Pogledajte i galeriju: Ovo su simptomi raka crijeva na koje trebaju paziti i mlađe osobe
