Zahvaljujući monumentalnom otkriću Dragutina Gorjanovića Krambergera od 23. kolovoza 1899. godine, nalazište pračovjeka Hušnjakovo u Krapini upisano je velikim slovima na svjetsku znanstvenu kartu. Gorjanović je na Hušnjakovu prikupio najbrojniju i najbogatiju zbirku neandertalskog čovjeka na svijetu, koja broji oko 900 komada ljudskih fosilnih ostataka, više od 2000 ostataka životinjskih kostiju te gotovo 1200 kamenih alata koji su dokaz materijalne kulture krapinskog pračovjeka.
Prikaz života neandertalaca
Izložba “Krapinski pračovjek” iz Muzeja krapinskih neandertalaca, koja je ovih dana otvorena u Muzeju brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, prezentira Gorjanovićev bogati znanstveni opus (knjige, karte, monografije), fosilne ostatke izumrlih životinja (špiljskog medvjeda, pragoveda, stepskog bizona, vunastog mamuta i dr.), s posebnim naglaskom na prikaz života i kulture krapinskih neandertalaca.
– Zahvaljujući nalazima iz Krapine i njihovoj osteološkoj analizi i interpretaciji, danas znamo kako je pračovjek izgledao, kako se odijevao, čime se hranio, od kojih je bolesti bolovao te kako je liječio ozljede i sanirao rane – kaže Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja.
Krapinski je pračovjek nastanjivao područje Europe i Euroazije otprije 250 tisuća godina pa do prije 30 tisuća godina kada je zabilježeno da su živjele posljednje jedinke na europskom području. U Krapini je precizno određena starost lokaliteta na 125 tisuća godina, i to s pomoću metode elektrospin rezonancije, a uzorkovana je caklina zuba toplodobnog nosoroga. Zbog nižeg rasta (prosječno oko 165 cm) i snažne građe, smatra se da su bili dvostruko snažniji od današnjih ljudi, a prsti ruku bili su im kraći. Neandertalci su u pojedinim slučajevima imali i veći volumen mozga za oko 120 kubičnih centimetara od današnjeg čovjeka. Osim anatomskih razlika između neandertalaca i modernih ljudi, postoji i mnogo sličnosti. Tako je utvrđeno da su uglavnom bili dešnjaci, usta i zube koristili su kao treću ruku, poznavali su tehniku paljenja vatre, izrađivali oruđe i nakit, pokapali mrtve.
Nalazište Hušnjakovo je mjesto pronalaska najveće zbirke fosilnih kostiju neandertalaca te se stoga ubraja u najvažnije paleontološke lokalitete svijeta. Od vremena velikog otkrića te iskopavanja i istraživanja koja je početkom 20. stoljeća predvodio Gorjanović-Kramberger, Hušnjakovo privlači brojne posjetitelje, osobito nakon uređenja samog nalazišta i osnivanja Muzeja evolucije.
O tumačenju krapinskog nalazišta postoje različite teorije, koje su danas predmet brojnih rasprava. Ono je osobito atraktivno upravo zbog svoje paleontološke važnosti i velikog broja fosilnih uzoraka. Zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode RH (1961.) te uvršteno među najbogatija paleolitska staništa neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj i Europi.
Živa krapinska priča
– Nalazište je posve istraženo, sedamdesetih godina 20. stoljeća, no krapinska priča itekako je živa. Na njoj se i danas, 122 godine nakon otkrića, još radi i dolazi do novih važnih spoznaja – ističe Sabol.
Hrvatska je već desetljeće jedan od stupova svjetske antropologije i arheologije jer su nalazi iz Krapine temeljna karika u spoznaji i razvoju čovječanstva kojima je ljudska povijest i znanost obogaćena važnim saznanjima. Valja istaknuti i da je i sam Muzej krapinskih neandertalaca svjetska atrakcija po načinu prezentacije građe i saznanja o životu pračovjeka na ovom području u kameno doba, prije 125 tisuća godina.
Video - Veliko arheološko otkriće u Puli: Iskopan kameni ljudski torzo star više od dvije tisuće godina
Zgodne face, kao da sam ih već negdje vidio. Ah daaa u Saboru i na kojekakvim stranačkim skupovima. Nije čudo da nam je država takva kakva je (u silaznoj putanji prema vremenu iz kojeg su došli).