Kako je u ožujku okončan 26,5 milijuna kuna vrijedan projekt formiranja Centra za primijenjenu bioantropologiju, Institut za antropologiju kreće u još jedno vrijedno nastojanje. Ova naša ugledna ustanova, koja je uoči pandemije proslavila 25 godina postojanja tijekom kojih su ostvarena 63 projekta, što je rezultiralo s gotovo 2400 radova u bazi CROSBI, sada će biti nositelj projekta koji bi morao znatno olakšati proučavanje neandertalaca na europskom kontinentu. Treba li podsjećati kako se neka od najvrednijih nalazišta vrste koja je nekada davno prostor dijelila i s našim izravnim precima nalaze i u nas. Kako se navodi u opisu projekta iNEAL, Integrating Neandertal Legacy: From Past to Present, neandertalci su prva ljudska populacija koje se može prepoznati kao paneuropski fenomen.
Hrvatska visoko na ljestvici
Tragovi njihovih kulturoloških i fizičkih ostataka mogu se pronaći u većini europskih zemalja, a pokrivaju razdoblje od čak 250.000 godina. Znamo i kako je do sada napravljen gotovo pa nepregledan niz znanstvenih i drugih istraživanja o njihovu postojanju i nasljeđu te je prikupljena velika kolekcija arheoloških i antropoloških podataka. Ali u toj sada već širokoj bazi postoji diskrepancija, kao što je i komunikacija između znanstvenika iz različitih područja i zemalja i dalje zasnovana na osobnom naporu te je uglavnom vezana za pojedini konkretan projekt. Tako je iNEAL predugo odgađani pokušaj da se premosti geografski, jezični i podatkovni jaz te onaj stvoren različitim disciplinama u različitim europskim zemljama. Kombiniranim, znanstveno utemeljenim i zemljopisno uključujućim pristupom u stvaranju i rastu baze podataka i uspostavi komunikacije i dijaloga između znanstvenika te postavljanjem istraživačkih smjernica može se postići bolje razumijevanje neandertalaca. Isto će tako ovaj projekt pomoći u uključivanju nasljeđa neandertalaca u sadašnjost zahvaljujući na znanosti utemeljenim smjernicama koje će biti razumljive cjelokupnoj javnosti. Nasljeđe ove vrste promovirat će se među neznanstvenim dionicima, kao što su strukture državne administracije, muzeja i kulturnih radnika, turističkog sektora, malog i srednjeg poduzetništva te drugih zainteresiranih strana. Mogli bismo ovdje spomenuti kako smo rijetka zemlja koja ima organizirano istraživanje neandertalaca koje je prezentirano i javnosti zahvaljujući institucijama poput Muzeja krapinskih neandertalaca. Dojam doista jest da se može i više.
Prof. dr. sc. Ivor Janković s Instituta za antropologiju vodeći je znanstvenik ovog projekta. On se bavi neandertalcima, njihovom kulturnom i biološkom ostavštinom. Kaže da ovaj projekt uključuje i arheologiju i antropologiju i genetiku, kao i aspekt korištenja njihove baštine u sadašnjosti. Glavni je cilj projekta procijeniti nedostatke u proučavanju i spoznajama o neandertalcima u raznim europskim zemljama kao čvrstu podlogu za daljnja istraživanja – kaže prof. Janković. Odmah je jasno da je projekt zamišljen tako da pomogne znanstvenicima koji se bave istraživanjem neandertalaca, pa je očekivati da će se doći i do nekih novih spoznaja kada se projekt kompletira, a možda i prije.
– Definiranjem onoga što nedostaje postavit ćemo temelje za buduće smjerove istraživanja neandertalaca. Nadalje, povezivanjem vodećih znanstvenika koji se bave neandertalcima iz raznih polazišnih točaka u raznim europskim zemljama stvara se internacionalan i multidisciplinaran tim – dakle u ove četiri godine stvorit će se vodeća skupina koja će se baviti neandertalcima i pomagati i dopunjavati jedni druge u istraživanjima, javljanjima na znanstvene projekte i slično – objašnjava naš znanstvenik. Sam projekt nije ipak usmjeren na financiranje samih istraživanja, već prema poboljšanju suradnje, sklapanju dogovora, odnosno izdanaka postojećih projekata, sve temeljeno na povezivanju znanstvenika pa se očekuje da će iNEAL doista rezultirati novim istraživanjima i analizama.
Podijeljeni u četiri grupe
– Popis ustanova i pojedinaca dostupan je na stranicama projekta, a uključuje trideset zemalja i više od 60 osoba. Također, namjera je da se u iduće tri i pol godine projekt povećava uključivanjem novih ljudi – rekao nam je prof. Janković. Primjerice, projekt je podijeljen i u četiri grupe, jednom koja se bavi podacima o fosilima, jednom koja se bavi kulturnim nasljeđem, jednom koja se bavi molekularnim podacima te jednom koja se bavi poviješću, odnosno njezinim povezivanju sa sadašnjošću.
– Projekt se financira sredstvima EU fondova kao dio programa COST (Cooperation in Science and Technology), koji je dio programa Horizon 2020. Projekt ne financira zapošljavanje, ali financira mobilnost. Tako će tijekom trajanja projekta znanstvenici, posebice mladi, stalno putovati između raznih institucija i provoditi istraživanja, a organizirat će se i tzv. training schools za stjecanje novih znanja. Tako će i neki naši mladi znanstvenici i/ili doktorandi imati prilike sudjelovati u tome i koristiti ta sredstva – kaže prof. Janković.
