'trebamo ambiciozne mjere'

Posljedica klimatskih promjena: Listopad u Europi prema mjerenjima bio najtopliji u 30-ak godina

Maglovito jutro u Zagrebu
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
1/3
08.11.2022.
u 11:51

Tijekom proteklih 30 godina, u Europi su temperature porasle više nego dvostruko od globalnog prosjeka, zagrijavajući se oko 0,5C po desetljeću, prema izvješću Svjetske meteorološke organizacije (OMM) i C3S objavljenom 2. studenog

Mjesec listopad 2022. bio je prema podacima o prethodnih 30-ak godina najtopliji u Europi, objavila je u utorak europska klimatološka služba Copernicus, po kojoj su prosječne temperature bile "gotovo 2 stupnja Celzija više u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020.".

Europska služba, koja nema usporediva očitanja prije razdoblja 1991.-2020., već je objavila da je ljeto 2022. bilo najtoplije do sada zabilježeno (oko 1,34C iznad normale).

"Teške posljedice klimatskih promjena sada su očite i trebamo ambiciozne klimatske mjere na COP27 kako bismo osigurali smanjenje emisija i kako bismo stabilizirali temperature blizu cilja od 1,5 stupnjeva utvrđenog Pariškim sporazumom", rekla je zamjenica direktora Copernicusa za klimatske promjene (C3S) Samantha Burgess.

Prema europskoj službi, "toplinski val rezultirao je rekordnim dnevnim temperaturama u zapadnoj Europi, te rekordnim listopadom za Austriju, Švicarsku i Francusku, kao i za veći dio Italije i Španjolske". Europski kontinent je kontinent koji se najbrže zagrijava na Zemlji.

Tijekom proteklih 30 godina, u Europi su temperature porasle više nego dvostruko od globalnog prosjeka, zagrijavajući se oko 0,5C po desetljeću, prema izvješću Svjetske meteorološke organizacije (OMM) i C3S objavljenom 2. studenog.

U listopadu se u pojedinim dijelovima kontinenta toj nenormalnoj vrućini pridružio, kao i ljeti, manjak kiše. “Vrijeme je bilo suše od prosjeka u većem dijelu južne Europe i na Kavkazu”, bilježi Copernicus.

Nasuprot tome, "nad sjeverozapadom Pirenejskog poluotoka, dijelovima Francuske i Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, nad sjeverozapadom Skandinavije, nad velikim dijelom istočne Europe, istočne i središnje Turske, vrijeme je bilo vlažnije od prosjeka".

U ostatku svijeta, Copernicus primjećuje da je "Kanada doživjela rekordnu vrućinu, a puno više od prosječnih temperatura zabilježene su i na Grenlandu i u Sibiru". Naprotiv, "najniže temperature u odnosu na prosjek zabilježene su u Australiji, na krajnjem istoku Rusije i u dijelovima zapadne Antarktike".

Od kraja 19. stoljeća Zemlja se zagrijala za gotovo 1,2°C, a otprilike polovica tog porasta dogodila se u posljednjih 30 godina.

Ova godina je na putu da bude peta ili šesta najtoplija u povijesti unatoč utjecaju fenomena La Nine od 2020., prirodnog fenomena u Tihom oceanu koji hladi atmosferu.

Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije