Kad kažemo "tik uz Sunce", onda to treba uzeti u drugim, astronomskim razmjerima: to će biti čitavih 1,200.000 kilometara, Zemlja je npr. 125 puta dalje nego što će taj komet biti danas navečer – točnije rečeno, to će za nas, po srednjoeuropskom vremenu biti uvečer u 19 sati i 40 minuta pa će i Sunce već odavno biti iza horizonta, donosi Deutsche Welle.
Komet je dobio nimalo poetsko ime ISON C/2012 S1 jer tradicionalno nosi i ime otkrivača. Ovaj objekt u rujnu 2012. godine otkrili su članovi mreže astronomskih opservatorija International Scientific Optical Network i Vitalij Nevski iz Bjelorusije te Artiom Novičonok iz Rusije i to je čitava tajna ovog naziva koja zvuči kao sorta hibridnog kukuruza.
Ipak, baš pred finale ovog "bliskog susreta" sa Suncem mnogi zabrinuto traže komet po nebu. Naime, očito je kako se u proteklih dana već od njega odvojilo nekoliko većih komada, ali znanstvenici tvrde kako je on ipak dovoljno velik da prilično velika gromada večeras još uvijek protutnji pokraj Sunca. Naime, on je bio promjera oko pet kilometara i iako juri vrtoglavom brzinom s više od milijun kilometara na sat, u zrakopraznom prostoru svemira to nije osobit problem.
Vjesnik daleke prošlosti
Ali mnogo je veći problem temperatura ovog meteora koji je zapravo sačinjen od leda i ukrućenih plinova kakvi postoje na minus 200 stupnjeva, koliko vlada na prostoru odakle dolazi. Sada će uz Sunce na površini imati temperaturu od najmanje 1500 stupnjeva Celzijusa, a neki fizičari kalkuliraju i s dvostruko većom temperaturom. To je pak uzrok i "repa" komete, plinova i njegovih dijelova koji se "vuku" za njim i koji će onda osobito biti vidljivi kada se bude opet udaljavao od Sunca.
Maštu znanstvenika osobito uzbuđuje činjenica što ovaj meteor leti po liniji parabole – dakle kao topovska kugla, "lansirana" negdje na rubu Sunčevog sustava u pojasu iza planete Neptuna gdje je gomila takvih krhotina koje potječu iz doba nastanka Sunčeva sustava. Ali baš kao i topovska kugla, ona dođe i ode – i više se nikad ne vrati, kao što to čine kometi koji lete po liniji elipse. To pak znači i da je to jedinstvena prilika da se možda utvrde neke činjenice iz samih početaka Sunca i njenih planeta.
S druge strane, ovo nije prvi slučaj da neko tijelo prolazi tik uz Sunce. Tako je još 1843. jedan komet prošao na samo 140 tisuća kilometara od površine Sunca, a on se lako mogao vidjeti i za vedra dana. Ali i to je argument za posve drugi tip "stručnjaka" i sjetimo se burnih zbivanja sredinom devetnaestog stoljeća (Bečki ustanak 1848., Radetzky i kasniji ban Jelačić koji guše pobunu...) Komete su oduvijek uzbuđivale maštu ljudi koji su vjerovali kako su navjesnici nekih zlokobnih događaja. A s obzirom da nesreća nikad nije nedostajalo, onda bi i takva predviđanja, ovako ili onako, postala točna.
I Vatikan gleda u nebo
Upravo zbog takvih vjerovanja i poglavar Katoličke crkve još od davnih dana ima svoje osobne astronomske stručnjake. Trenutačno je na njenom čelu Jose Gabriel Funes koji je oduševljen što se komet pojavljuje uoči Božića: "Ovo su prekrasni trenuci jer nas podsjećaju na to da smo svi mi pomalo astronomi. Potrajat će još malo do Božića, ali naravno da nam zaziva u sjećanje betlehemsku zvijezdu."
Funes, koji je, kao i papa Franjo, također isusovac iz Argentine, u ovoj manifestaciji vidi "podsjetnik na ljepotu stvaranja, na nešto što nam pred oči vodi ljepotu Stvaratelja i potiče nas krenuti na put."
I oni koji se nalaze u središnjoj Europi i svi drugi vjerojatno će moći vidjeti komet, a da nikamo ne moraju otići. A nema razloga ni za osobitu brigu: kada bi komet promjera pet kilometara brzinom od milijun kilometara na sat udario u Zemlju, to bi sigurno bio i kraj naše priče. Ali on će danas proći na čak 64 milijuna kilometara od Zemlje i više ga, kad odleti, nikad nećemo vidjeti.
Doduše, u pojasu iza Neptuna postoji stotine milijuna takvih, ali i mnogo većih "gruda" iz pradavne prošlosti. Kamo će letjeti sljedeća, to nitko ne zna.
>> Pronađen prvi siguran dokaz da je Zemlju pogodio komet!
U naslovu se spominje komet u muškom rodu, kasnije u tekstu u ženskom rodu (kometa), da bi ga se kasnije zamiijenilo i sa meteorom. Wiki kaže: "Meteors are distinct from comets or asteroids, but some, especially those associated with showers,, are dust particles that came out of comets"