Znanstvenici Sveučilišta u Zurichu prepoznali su prvi biomarker koji pouzdano otkriva koji pacijenti će razviti teže simptome. Biomarker je mjerljiva promjena parametara bioloških sustava (izgrađenih od organskih i neorganskih tvari, koji se prate pomoću biomonitoringa. Riječ je o karakterističnim biološkim indikatorima koji se koriste za identifikaciju fizičkih oštećenja ili poremećaja fizioloških procesa, često preko praćenja indirektnih promjena. Time se otvara mogućnost unapređenja liječenja težih oblika bolesti COVID-19. U priopćenju koje je objavilo sveučilište povodom ovog otkrića podsjeća se kako većina zaraženih koronavirusom SARS-CoV-2 razvija samo blage simptome ili ih ne razvija uopće.
No, ima pacijenata koji razvijaju ozbiljne po život opasne slučajeve COVIDa-19 te potrebuju intenzivnu medicinsku skrb i respirator kako bi i dalje mogli disati. Mnogi od ovih pacijenata nažalost i podlegnu bolesti ili pretrpe dugotrajne zdravstvene posljedice. Prepoznati i liječiti ove bolesnike u ranoj fazi, potreban je svojevrsni mjerni instrument, biomarkeri koji bi upućivali odnosno prepoznali one kod kojih postoji rizik razvoja težeg oblika bolesti COVID-19. Prof. Burkhard Becher s Instituta za eksperimentalnu imunologiju Sveučilišta u Zurichu predvodio je znanstvenik koji su surađivali s grupama iz Tubingena, Toulousea i Nantesa, te otkrili takav biomarker, a to je broj T limfocita, ubojitih T-stanica, u krvi. Ove stanice su vrsta bijelih krvnih stanica, leukocita, te su dio ranog imunog odgovora.
– Broj T limfocita u krvi može se koristiti kako bi se predvidio teži oblik COVIDa-19 s visokom vjerojatnošću, čak i prvog pacijentova dana u bolnici, rekao je prof. Becher. Razvijen je i novi test na ovaj biomarker koji liječnicima pomaže odlučiti organizacijske mjere i liječenja treba koristiti, poput smještanja pacijenta na intenzivnu jedinicu, koliko često mjeriti kisik, koju terapiju i liječenje koristiti.
– Prediktivni biomarkeri vrlo su korisni za donošenje takvih odluka. Pomažu liječnicima da bi pacijentima s teškim oblicima bolesti COVID-19 pruže najbolju moguću njegu. Naš zaključak također čini mogućim istražiti nove terapije protiv bolesti COVID-19, rekla je Stephanie Kreutmair, glavna znanstvenica na ovoj studiji. Pretjerana reakcija imunološka reakcija kod pacijenata razlog je brzog pogoršanja njihova zdravstvenog stanja.
– Tijelo male proteine nazvane citokini proizvodi daleko većim ritmom što dovodi do citokinske oluje te izaziva snažnu upalu. Imune stanice napadaju pluća gdje remete izmjenu plinova, objasnio je prof. Becher.
Kako bi se prepoznale imune stanice i citokini u uzorcima uzetim od pacijenata, znanstvenici su se koristili protočnom citometrijom. Ova tehnologija omogućuje da se prepoznaju mnogi površinski i unutarstanični proteini kod milijuna stanica te ih se pregleda koristeći računalne algoritme. I mnogi drugi patogeni osim SARS-CoV-2 mogu prouzročiti upalu pluća te pokrenuti imuni odgovor. Znanstvenici su uspjeli pronaći način kako razlikovati upalu pluća izazvanu novim koronavirusom od one izazvane drugim patogenima. Kako bi se opisao i taj odgovor, znanstvenici su također proučili uzorke krvi od pacijenata s teškom upalom pluća koju su, dakle, izazvali i drugi patogeni osim novog koronavirusa. Uspoređujući imuni odgovor kod pacijenata s bolesti COVID-19 i onih s drugim vrstama upale pluća, bilo je moguće prepoznati jedinstvene karakteristike imunog odgovora na pojavu koronavirusa SARS-CoV-2.
– Imuni odgovori na različite upale pluća vrlo su slični te su dio općeg imunog odgovora ljudskog organizma, često je primijećeno kod pacijenata na intenzivnoj skrbi. Ipak, kada se radi o bolesti COVID—19, T limfociti pokazuju jedinstveno ponašanje te iskazuju stanovitu šablonu u imunom sustavu specifičnu baš za COVID-19, objasnio je prof. Becher.
