BIORAZNOLIKOST

Veliki udarac za Madagaskar: Izgubljeno čak više od od tri milijuna godina evolucijske povijesti

Foto: Pixabay
1/2
11.01.2023.
u 10:03

Madagaskar je dom divljih životinja kao što su prstenastorepi lemuri, dugorepa mačka, fosa, sisavci slični ježu zvani tenreci i noćni primati poznati kao madagaskarski prstaši ili Aj-aj . Znanstvenici su koristili računalno modeliranje kako bi predvidjeli koliko će vremena trebati da nove vrste prirodno evoluiraju kako bi zamijenile izgubljene - nešto što je poznato kao evolucijsko vrijeme povratka.

Jednom od preostalih žarišta bioraznolikosti na svijetu trebat će milijuni godina da se oporavi od izumiranja, predviđaju znanstvenici, a prenosi BBC. Nova studija kaže da je više od tri milijuna godina evolucijske povijesti već izgubljeno na Madagaskaru.

Znanstvenici pozivaju na hitne mjere očuvanja kako bi se spriječio novi val izumiranja na otoku koji je poznat po jedinstvenoj fauni i flori.

Madagaskar je dom divljih životinja kao što su prstenastorepi lemuri, dugorepa mačka, fosa, sisavci slični ježu zvani tenreci i noćni primati poznati kao madagaskarski prstaši ili Aj-aj . Znanstvenici su koristili računalno modeliranje kako bi predvidjeli koliko će vremena trebati da nove vrste prirodno evoluiraju kako bi zamijenile izgubljene - nešto što je poznato kao evolucijsko vrijeme povratka.

Foto: Pixabay

Brojka premašuje tri milijuna godina za izgubljene i nedavno izumrle sisavce. No ako bi svi trenutno ugroženi sisavci također izumrli, taj bi se broj povećao na više od 20 milijuna godina, što ukazuje na to da bi mogao biti neizbježan još ozbiljniji utjecaj na biološku raznolikost.

"Bit će potrebni milijuni godina da se oporavimo od onoga što je danas izgubljeno", rekao je znanstevnik koji je radio na studiji, dr. Luis Valente iz Centra za bioraznolikost Naturalis i Sveučilišta u Groningenu u Nizozemskoj.

"Ali možemo to gledati na drugi način: još uvijek možemo zaštititi milijune godina evolucijske povijesti. To je moguće učiniti na Madagaskaru ako tamo imamo zaštićena područja i pomognemo lokalnom stanovništvu da poboljša svoje živote."

Studija je objavljena u časopisu Nature Communications.

Zelene teme pratite na Rezoluciji Zemlja.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije