Norveški znanstvenici su nedavno na norveškome otočju Svalbard u Arktičkom oceanu otkrili oko dvije stotine uginulih sobova. Stručnjaci iz Norveškoga polarnog instituta uvjereni su da je razlog njihova pomora - glad.
Oni smatraju da je neuobičajeno velik broj uginulih životinja posljedica klimatskih promjena koje se osjećaju i na Svalbardskom otočju.
Svakog ljeta istraživači Norveškoga polarnog instituta proučavaju tundru arktičkoga Svalbardskog arhipelaga da bi mapirali populaciju sobova na otočju koje je od Sjevernog pola udaljeno oko 1200 kilometara.
Ove su godine otkrili leševe životinja uginulih od gladi. Kažu da su u posljednjih četrdesetak godina, koliko prate populaciju svalbardskih sobova, sličan stupanj smrtnosti zabilježili samo jednom, tijekom zime 2007. na 2008.
Voditeljica projekta Ashild Onvik Pedersen za visoku stopu smrtnosti odgovornima smatra ljude, odnosno vjeruje da su sobovi uginuli zbog posljedica globalnog zatopljenja, koje se po mišljenju klimatologa na Arktiku odvija dvostruko brže nego u ostatku svijeta.
"Klimatske promjene uzrok su puno veće količine padalina“, rekla je Pedersen "Naime, kiša obično padne na snijeg nakon čega se u tundri formira sloj leda što znatno otežava ispašu ovih životinja", pojasnila je.
Fenomen pogoršava i povećanje broja sobova na norveškome arhipelagu. On se udvostručio od 1980. godine te ih sada na spomenutom području živi oko 22.000, što znači da se previše sobova 'natječe' za ispašu na nekoliko pašnjaka.
Sobovi se tijekom zime uglavnom hrane lišajevima koje pronalaze na način da kopitima 'ruju' tlo ispod snijega. No česte izmjene snježnih padalina i kiše te otapanja i zamrzavanja vode mogu rezultirati stvaranjem jednog ili više neprobojnih slojeva leda zbog kojih životinje ne uspijevaju doprijeti do hrane.
Sobovi su iznimno značajne životinje za arktički ekosustav. Norveški stručnjaci kažu da globalno zatopljenje olakšava širenje nekoliko agresivnih biljnih vrsta koje ondje rastu, a sobovi, kao najveći biljojedi u regiji uspijevaju ih 'uništiti' jer se njima hrane. Bez sobova bi, strahuju znanstvenici, nordijski krajolici u budućnosti mogli izgledati sasvim drugačije.
Današnja znanost koja bježi od teizma, sve manje koriste znanstvene termine - znamo, već sve češće koristi vjerske termine - vjerujemo. I onda kažu da su znanost i vjera nespojivi :-)