VELIKI PROBLEM

Znanstvenici otkrili kako su krapinski neandertalci rješavali problem zubobolje

neandertalci
Foto: Boris Scitar/PIXSELL
1/2
15.07.2017.
u 14:22

Prethistorijski ljudi su, jednako kao i homo sapiens, koristili oruđe kako bi modificirali svoj okoliš, zaključak je studije.

Na neandertalce, prethistorijske potomke suvremenog čovječanstva, često se gleda kao na podljude, arhaičnu, nekultiviranu verziju nas samih, no sveučilišni profesor David Frayer nedavno je ponudio otkriće koje pokazuje da se naši prethistorijski preci možda i nisu toliko razlikovali od nas, objavljeno je u stručnom časopisu u kojem je sudjelovala i hrvatska znanstvenica.

Proučavajući fosile iskopane u blizini Krapine, profesor emeritus antropologije otkrio je brazde na zubima jednog neandertalca, što upućuje da je pokušao riješiti problem zubobolje.

Prije 130.000 godina, neandertalci iz Krapine, u današnjoj Hrvatskoj, proživljavali su teška vremena. Zubi su ih toliko mučili da su ih "čačkali" i udarali toliko jako da su ostavili brazde i na okolnim zubima.

"Radi se o četiri zuba na lijevoj strani čeljusti. Jedan je zub bio "odšarafljen" iz svog ležišta i poguran prema obrazu, a drugi je bio zarotiran tako da je strana obraza (koja gleda prema obrazu) došla u položaj za žvakanje. Na sva četiri zuba vidljivo je šest brazdi, a na pretkutnjaku su znakovi da ga je osoba turpijala predmetom koji ima oštru površinu", objasnio je Frayer.

"Brazde od svojevrsnih čačkalica, ogrebotine na pretkutnjaku P4 i slomljeni rubovi bliži jeziku na svim zubima ukazuju da se radi o nekoj intervenciji, nekom zahvatu", dodao je Frayer. 

On nije siguran čime su se neandertalci koristili kao čačkalicom, ali pretpostavlja da se radi o krutom komadu trave ili komadu kosti.

Fosili neandertalca koje je Frayer proučavao pripadaju skupini od više od 800 ljudskih fosila iskopanih u špilji pokraj Krapine prije više od sto godina. Frayer je te ostatke kostura pronađenih u Hrvatskoj proučavao oko 20 godina, ali je tek nedavno, uz pomoć kustosice hrvatskog Prirodoslovnog muzeja Davorke Radovčić, ponovno obratio pozornost na zube. Frayer i Radovčić su proučavali zube pod svjetlosnim mikroskopom kako bi dokumentirali sva udubljenja i brazgotine na zubima te pukotine na caklini.

Studiju koja je iz toga proizašla, objavljenu u časopisu "The Bulletin of the International Association of Paleodentology" supotpisuju Frayer, Radovčić i Janet Monge, izvanredna profesorica na Sveučilištu Pennsylvania

Istraživanje pokazuje sličnosti u načinu kako su prethistorijski ljudi pokušavali liječiti zubobolje i što suvremeni ljudi rade kada pokušavaju izliječiti probleme sa zubima.

"Posjeduju brojne bihevioralne kvalitete koje pripisujemo isključivo nama", kazao je Frayer. On i Radovčić su također otkrili da su neandertalci koristili orlove kandže za izradu nakita.

Prethistorijski ljudi su, jednako kao i homo sapiens, koristili oruđe kako bi modificirali svoj okoliš, zaključak je studije.

Komentara 10

NO
No1
14:56 15.07.2017.

"Na neandertalce, prethistorijske potomke suvremenog čovječanstva...". POTOMKE?!?!?!

Avatar Gilles Auguste Kremer
Gilles Auguste Kremer
16:43 15.07.2017.

Vidi se da novinari iz Večernjeg nikad nisu bili u Krapini čim pišu da je nalazište "pokraj" Krapine. Kao da bi napisao da je npr. Cibonin toranj pokraj Zagreba. Sramotno!

VL
vlada1
16:35 15.07.2017.

Veliko znanstveno odkriče, znanstvenici su promatranjem lokalnog stanovništva u okolici Krapine te su zaključili da po se i danas po birtijama koristi toljaga za popravljanje zubi kao i prije 130000godina.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije