Postojeće razumijevanje kako organizmi mogu živjeti u okruženjima daleko od sunčeve svjetlosti dovedeno je u pitanje nakon slučajnog otkrića morskog života na stijeni ispod antarktičkog leda, izvijestio je tim biologa predvođen Jamesom Smithom i Paulom Ankerom. Znanstvenici su probušili 900 metara debelu ledenu ploču Filchner-Ronne kako bi spustili kameru. Tražeći blato na morskom dnu, otkrili su nešto drugo - stijenu koju su okruživale životinje.
Kako javlja New Scientist, snimke prikazuju 16 spužvi i 22 neidentificirane životinje među kojima bi mogli biti i člankonošci. Radi se o velikom otkriću jer je po prvi put takav oblik života pronađen ispod antarktičkog ledenog pokrivača.
"Postoji više razloga zbog kojih ne bi trebali biti tamo", rekao je Huw Griffiths iz British Antarctic Survey, koji je analizirao snimke. Smatra da se te životinje vjerojatno hrane filtriranjem, te preživljavaju na hranjivim tvarima u vodi od -2 Celzijeva stupnja. No, i dalje ostaje zagonetka kako dolaze do izvora hranjivih koji su izuzetno daleko, s obzirom na to da se gromada nalazi 260 kilometara od otvorene vode na ledenoj ploči Filchner-Ronne, gdje fotosintetski organizmi mogu preživjeti.Štoviše, hrana za spužve vjerojatno dolazi s još veće udaljenosti, kaže Griffiths. S obzirom na ono što se zna o oceanskim strujama na tom području, čini se da je najbliži izvor sunčeve svjetlosti udaljen 600 km.
Zasad je nejasno jesu li pronađene životinje neka nova vrsta ili su već poznati znanosti, kao i koliko su dugovječne, piše New Scientist navodeći da su neke antarktičke staklene spužve stare desetke tisuća godina. Nejasno je, dodaju, i koliko često se hrane - jednom godišnje, jednom u desetljeću ili čak stoljeću. No, postoje znakovi da život na ovoj stijeni nije jednokratan jer je snimljena i jedna spužva na drugoj obližnjoj stijeni.
Značaj ovog otkrića leži u tome što otkriva da je život u najtežim uvjetima Antarktike prilagodljiviji i više biološki raznolik nego što se mislilo.
"Otkrili smo da ovo nije neko groblje na kojem se drži tek nekoliko stvari, nego je sve složenije nego što smo mislili", kaže Griffiths. Kako se ledeni pokrovi tope u svijetu koji se zagrijava, vrste poput onih pronađenih na stijeni mogle bi se pokazati nesposobnima za prilagodbu brzim promjenama.
Saznanja kako su se organizmi prilagodili ledenom domu daleko od hrane, također mogu dati odgovore kako se život razvijao za vrijeme ledenih doba tijekom stotina milijuna godina.
Griffiths sada želi pažljivije proučiti ove životinje, ali to neće biti lako na tako udaljenom, surovom mjestu.
Eto razloga da se buši na mjesecu Europa