11.03.2010. u 19:23

Profitirali su i gradovi, županijska, politička i gospodarska središta, dobili su i duhovnu stranu.

Trebaju li Hrvatskoj u recesiji i trenutačnoj krizi nove biskupije? Najkraći odgovor je – da. Jer kriza i recesija će proći, a biskupije će ostati. Čuje se, naime, s više strana kako se upravo u novouspostavljenim biskupijama u Sisku i Bjelovaru uzalud troši novac, uređuju zgrade, pripremaju velika i skupa slavlja. Kritike su onih krugova kojima je posve svejedno trebaju li nove biskupije ili ne, koji su, zapravo, po svome habitusu posve indiferentni za crkvene potrebe i Crkvu isključivo znaju kritizirati zbog potrošnje proračunskog novca. Uređenje novih biskupija događa se u posve drugom kontekstu.

Započelo je dijeljenjem glomazne Zagrebačke nadbiskupije na Varaždinsku i Požešku biskupiju 1997., zatim uspostavom Gospićko-senjske biskupije prije nešto više od 10 godina, da bi se upravo ove godine ostvarile dugonajavljivane odluke o novom dijeljenju Zagrebačke nadbiskupije na dvije nove biskupije sa sjedištem u Sisku i Bjelovaru. Upravo iskustva iz Požege i Varaždina, a osobito ono iz Gospića, potvrdila su da je strategija usitnjavanja golemih crkvenih pokrajina i te kako dobrodošla u današnjem vremenu.

Ustoličenjem biskupa u jednom takvom gradskom središtu najviše je dobio kler, a preko njega i sami vjernici. Dakako, profitirali su i gradovi u kojima su biskupi ustoličeni, uz to što su lokalni, županijski, politička i gospodarska središta, dobili su i jednu snažniju duhovnu dimenziju. Agilnost i marljivost biskupa, poput Mrzljaka u Varaždinu, Škvorčevića u Požegi i Bogovića u Lici, dalo je na značenju cijelim tim regijama. Valja spomenuti samo što je npr. biskup Škvorčević učinio u odnosu Crkve i Jasenovca...Novi biskupi u Bjelovaru i Požegi, mons.

Vjekoslav Huzjak i mons. Vlado Košić u istoj su misiji poput spomenute trojice i proći će vrlo malo vremena kada će se njihova nazočnost u tim krajevima i te kako osjetiti na dobrobit upravo regija u koje su oni pastirski poslani. Stoga se nabrajanje troškova oko uspostave tih biskupija danas doista čini kao puko sitničarenje, bez obzira na to što je riječ o vremenu duboke krize i recesije koja je zahvatila hrvatsko društvo.

Uostalom, biskupi i katolička Crkva nisu krivi ni za veliku gospodarsku krizu ni za recesiju u svijetu, premda bi se i oni trebali hrabrije i odlučnije uhvatiti u koštac s njezinim korijenima, koji se, kao što pokazuju mnoge analize, kriju upravo u bezgraničnoj moći političkih i gospodarskih centara, koji su se isprepleli u nerazmrsivo klupko korupcije i nemorala. Što je možda upravo činjenica koja smeta tim istim centrima kada sada upiru prstom u nove biskupije, jer su biskupi figure koje ne moraju plesati po njihovim notama.

Naravno, ta ideja u cijelome episkopatu još mora sazreti i dobiti na onoj punini koju je imala u komunističko vrijeme, kada su Crkva i narod bili na jednoj strani, a vlast i sila na onoj drugoj. Nove (baš kao i stare) biskupije su stoga u toj korelaciji i te kako pouzdane utvrde.

Ključne riječi

Komentara 6

TR
trlepastuhovic
14:20 12.03.2010.

jedan mali ispravak: biskup košić je biskup sisačke biskupije. u potpunosti se ne slažem sa gosp. Pavičićem jer nam crkvenjaci ne mogu donijeti nista dobro!

OB
-obrisani-
21:19 11.03.2010.

Što ovo treba značiti? Darkec piše pozitivno o Crkvi u Hrvata!

OB
-obrisani-
06:35 12.03.2010.

HDZ još uvijek obilno financira Katoličku crkvu (usprkos krizi) nadajući se da ona još uvijek može nagovoriti vjernike da glasaju za tu stranku. Međutim, predsjednički izbori su pokazali da crkva više nema tu moć. Stoga se radi o besmislenom rasipanju novca, čak i za HDZ. Bolje bi mu bilo da ukine donacije crkvi nego da ukida naknade za prijevoz i božićnice. I tada bi izgubio od SDP-a ali s manjim brojem glasova.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?