Svaki drugi euro koji ljeti strani turisti potroše u Hrvatskoj završi u
čarapama i na tu potrošnju ne plati se porez. Od 4,3 milijarde eura,
koliki su u trećem tromjesečju 2007. bili prihodi od turizma – utajene
su čak 2,2 milijarde eura. Godinu dana prije na svjetlo dana nije
izišlo dvije milijarde eura, a 2005. – 1,7 milijardi.
Mimoišlo banke
Od 1999. do kraja 2007. poreznim je vlastima, ali i evidentiranim
novčanim tijekovima, ostao nevidljiv cijeli godišnji devizni utržak od
turizma; čak 7,2 milijarde eura. Kad bi te novce sada Vlada imala, ne
bismo razbijali glavu krizom i troškovima financiranja države. Institut
za javne financije i analitičar Goran Vukšić otkrili su da 47,8 posto
deviza koje u Hrvatskoj potroše strani turisti u ljetnim mjesecima nije
pohranjeno u bankama te je izgledno da na taj prihod nije plaćen porez.
Autor je analizirao bilancu plaćanja koja prati sve ekonomske
transakcije između Hrvatske i ostatka svijeta te je u njoj otkrio
visoke iznose neevidentirane akumulacije stranog gotovog novca, odnosno
veliku količinu deviza izvan banaka.
– Zašto bi netko držao tolike devize u kući, osim ako ne prikriva
podrijetlo imovine i ne želi platiti porez – kaže Vukšić koji
objašnjava da dio tog prihoda na kraju ipak završi u bankama u nastavku
godine. – U ovoj kriznoj godini država ulaže velike napore u uspjeh
sezone. Upravo su krizna godina i otežano punjenje proračuna razlog
više da se ulože dodatni napori i u ubrzavanje naplate poreza unutar
turističke potrošnje – kaže Vukšić.
Za scenarij o 100 kuna, koliko stranac na izlazu iz lokala kaže
anketaru da je potrošio, već prva provjera često pokaže da cijela
stotica nije završila u računima.
Više sivog u “malih”
Poznavatelji prilika u turizmu kažu kako je sive ekonomije mnogo manje
u velikim sustavima, dominantnija je u sitnoj trgovini, ugostiteljstvu
(i 50 posto), iznajmljivanju soba (do 30 posto), u prodaji izleta i
drugih malih turističkih usluga, gdje se još može manipulirati
(ne)izdavanjem računa. A i neke procjene Instituta za turizam potvrđuju
razmjere sive ekonomije iznad milijarde eura. No, stručnjaci
upozoravaju i da kao siva ekonomija često nepravedno završe segmenti
koje statistika jednostavno ne prati.
BEZ POREZA U sedam godina u turizmu se u privatne džepove slilo 7 mlrd. eura