U vrijeme Domovinskog rata HTV je pokrenuo Religijski program. Prva emisija “Mir i dobro” emitirana je 23. veljače 1992., a gledateljima je u to vrlo teško doba donosila ohrabrenje i nadu. Pokretač prve redakcije za religijsku kulturu je Augustin Bašić koji je, zajedno s paterom Tončijem Trstenjakom, bio i prvi urednik emisije “Mir i dobro”.
Godinu dana poslije krenula je emisija za nacionalne manjine “Prizma” koja je nastavila tradiciju programa na jezicima manjina što ih je emitirala ondašnja Televizija Zagreb.
U iduća dva desetljeća nacionalna televizija dobila je još četiri emisije religijskog sadržaja, kao i redovite televizijske prijenose bogoslužja te još jednu za nacionalne manjine pa danas ovaj program, čija su misija edukacija, razbijanje predrasuda i širenje međuvjerske i međunacionalne tolerancije, čine međureligijske emisije “Duhovni izazovi” i “Ekumena”, kršćanske “Mir i dobro”, “Riječ i život” i “Pozitivno” te emisije za nacionalne manjine “Prizma” i “Pogled preko granice”.
Religijski program proizvodi najjeftiniji program po minuti (novac koji se godišnje izdvoji za religijski program HTV-a nešto je manji od 0,8 posto ukupnog proračuna za proizvodnju ukupnog programa HTV-a), a godišnje proizvede 12 do 14 tisuća minuta programa religijskog sadržaja. Sve emisije su u trećini najgledanijih emisija.
Velika je predrasuda da su ateisti manje moralni od vjernika
U RH su registrirane 42 vjerske zajednice, a za svaku od njih postoji mjesto u emisiji “Duhovni izazovi”. – Religija je s jedne strane izazov društvu, a s druge strane može biti izazov pojedincu u smislu traženja osobnog puta, zato izazovi u nazivu emisije, duhovni jer želi biti šira od samo religijskog, a duhovnost je šira od religije. Pratimo vjerske zajednice, ali i druge svjetonazore, poput ateizma i agnosticizma – objašnjava voditeljica i urednica Petra Pajdaković Šebek i nastavlja: – Ljudi su još puni predrasuda i neznanja i još ih puno treba educirati o tome da su religije bogatstvo, a ne neki neprijatelj. Primjerice, velika je predrasuda da su ateisti manje moralni od vjernika, a to je apsolutno krivo. Uz edukaciju, naša je misija razvijati toleranciju, suživot, multikulturalnost, međureligijski dijalog i ekumenizam. Kroz ankete koje provode u svakoj emisiji, otkriva voditeljica, došli su do saznanja da Hrvati vrlo malo znaju o katolicizmu, a još manje o drugim religijama. – Primjerice, protestante većina građana svrstava u sekte iako su pripadnici ovog vjerskog učenja prisutni u Hrvatskoj od 16. stoljeća, odnosno od samih početaka reformacije – ističe. Neki od najdražih priloga koje je dosad radila Petri je priča o obrezivanju Židova i ona o bar micvi, priča o muslimanskom vjenčanju, proslavi Nove godine vjerske zajednice Bahá’í koja u Hrvatskoj ima oko tisuću članova, a Petra ih opisuje kao vjersku djecu cvijeća, te prijenos bogoslužja protestantske zajednice koje je puno pjesme i plesa. – U sjećanju su mi i malo teže priče, primjerice, ona o srušenoj pravoslavnoj crkvi u Gospiću na čijem je mjestu danas parkiralište i nema nikakve volje da se crkva obnovi – govori Petra Pajdaković Šebek.
Govorimo i o eutanaziji i ateizmu u demokraciji
Augustin Bašić 15 godina vodi i uređuje kontakt-emisiju uživo “Ekumena”.
– Obraćamo se malo zahtjevnijem sloju ljudi, odnosno intelektualcima. Uz vjerski pluralizam, emisija posljednjih godina prati i pluralizam svjetonazora, za to je zaslužan i predsjednik Ivo Josipović koji se javno izjasnio kao agnostik. On je bio i prvi gost u emisiji vezanoj za tu temu. Pratimo ga i dalje jer je on zaštitnik ne samo nacionalnih, nego i vjerskih manjinaca – kaže Bašić. Emisija s relevantnim gostima analizira religijsko-društvene ili društveno-religijske teme, a neke od najosjetljivijih bile su eutanazija i pitanje odnosa prema ateizmu u demokraciji.
– Religija je važan čimbenik svakog demokratskog društva – ističe Bašić.
Emisija je obvezna baš kao nedjeljna misa i juha
– Život Crkve odvija se i izvan sakristija. Želimo potaknuti ljude na solidarnost i na osjećaj odgovornosti prema drugima. Nastojimo promovirati kršćansko-moralna načela i dostojanstvo osobe kao najveću normu djelovanja. Na to nas upozorava i sam naziv emisije “Mir i dobro”, koji nije samo tradicionalni franjevački pozdrav, već je to univerzalna biblijska poruka koja znači živjeti dobro, bez štete – priča Iva Lerotić koja zajedno s Nikom Kostanićem uređuje najdugovječniju emisiju Religijskog programa “Mir i dobro” koju svake nedjelje prati od 250 do 400 tisuća ljudi, a voditelji su Drago Celizić i Doris Vučković.
– Nadam se da nas ne gledaju isključivo vjernici jer i nevjernicima imamo što ponuditi. Mnogi gledatelji nas hvale jer kažu da emisija unosi malo radosti i vedrine i, dakako, kršćanske nade. Jedan gledatelj iz Slovenije napisao nam je da nema nedjelje bez HTV-a. Gledaju “Plodove zemlje”, “More”, “Nedjeljom u 2” i na kraju “Mir i dobro”. Kaže da su sve ove emisije u nedjelju obvezne, baš kao misa i goveđa juha – kaže Lerotić.
U duhu vjere nastojimo osvijetliti teškoće naroda
– Deklaracija o ljudskim pravima nastala je tek 10. prosinca 1948., a ti temelji postavljeni su još u Pavlovim poslanicama u kojima se brišu granice između Grka i Rimljanina, roba i slobodnog čovjeka. Dakle, svi su ljudi stvoreni na Božju sliku i priliku. Upravo je to cilj emisije “Riječ i život”- pokazati da su svi ljudi Božja stvorenja – priča Neno Kužina, voditelj i urednik emisije “Riječ i život” koja se emitira 12 godina.
Njena središnja nit je evanđelje prilagođeno današnjim potrebama te često obrađuje i socijalne teme poput zdravstva, branitelja, rada, poljoprivrede. – Imam puno povratnih informacija upravo od tih skupina ljudi koji nam ukazuju na teškoće koje treba osvijetliti u duhu vjere – kaže Kužina koji je svoju prvu vijest katoličke tematike objavio kao osnovac 1970. godine. Scenaristički i urednički potpisuje prvi dokumentarac o hrvatskim katoličkim misijama u Skandinaviji, a kao izvjestitelj i komentator sudjelovao je u prigodi posjeta Ivana Pavla II. Hrvatskoj i BiH i kao komentator prijenosa mise koju je na hipodromu predvodio Benedikt XVI.
Naša je zadaća većinu obrazovati o manjini
– Multikulturalnost, uvažavanje drugih i drugačijih moj su način života od najranije dobi. Takva razmišljanja u mene su usadili moji roditelji, a poslovni angažman u emisiji “Prizma” bio je dio sretnih okolnosti prije 10-ak godina – priča Sanja Pleša, urednica i voditeljica “Prizme”, magazina koji prikazuje bogat i raznolik život nacionalnih manjina u Hrvatskoj. U proteklih se deset godina mnogo toga mijenjalo, od usvajanja zakonske regulative koja je postavila visoke standarde zaštite manjinskih prava, od prava na političku zastupljenost do prava na uporabu manjinskog jezika i pisma te obrazovanja na materinskom jeziku, no: – Nažalost, prag tolerancije varira, u vremenima teške gospodarske krize vrlo je lako za sve svoje probleme okriviti druge i drugačije, bili oni drugačijeg političkog opredjeljenja ili nacionalnosti. Zato manjinske teme u programima HRT-a imaju ozbiljnu zadaću u obrazovanju većine o manjini, borbi protiv diskriminacije na bilo kojoj osnovi i moraju biti odraz hrvatskoga društva kakvo ono već stoljećima jest: multikulturalno, multikonfesionalno, multinacionalno – ističe Pleša.
BiH je “bure baruta” pa je novinarima teško odlučiti što neće pratiti
Od rujna prošle godine HTV-ov program obogatila je emisija “Pogled preko granice - Hrvati u BiH” koju vodi jedna od najtalentiranijih spikerica mlađe generacije Tea Rapaić. – Emisija nije samo rutinsko odrađivanje obveze HTV-a da kao javna televizija proizvodi program za Hrvate izvan Hrvatske, već se radi o ambicioznom vanjskopolitičkom projektu, koji i gledatelji od prvog dana odlično prihvaćaju. Uvijek je aktualna i krcata informacijama pa je već citirana i na nekim međunarodnim skupovima – ističe urednik Ivo Kujundžić, bivši dugogodišnji dopisnik HTV-a iz Budimpešte, a iskustva u regiji stjecao je kao hrvatski veleposlanik u Makedoniji. Gotovo svi prilozi snimaju se na terenu, u Bosni i Hercegovini, a odgovor na pitanje kako se biraju i selektiraju teme vrlo je jednostavan.
– Bosna i Hercegovina je “bure baruta” i o toj temi iskusnim je novinarima veći problem odlučiti što se neće pratiti. Prioritet imaju pitanja važna za Hrvate poput nedavnog popisa stanovništva, predstojećih općih izbora, povratka protjeranih iz Republike Srpske ili političke borbe za školstvo i medije na hrvatskom jeziku – objašnjava Kujundžić. Studijski razgovori vode se u rubrici “Diplomatski kutak” u kojoj gostuju domaći i strani eksperti za vanjsku politiku i međunarodne odnose. Vrlo su zapažena i javljanja dopisnika Željka Korpara iz Bruxellesa, a česte su i reportaže kolega iz regionalnih dopisništava Vjeke Hudolina i Silvija Stilinovića, koji se javljaju iz Banje Luke ili Posavine.
Nije bitno koje je vjere voditelj
“Pozitivno” nije isključivo emisija vjerske tematike jer oko pola priloga su dobre priče iz života. Obrađuje i teme za mlade, a urednika i voditelja emisije Marija Raguža uvijek iznova iznenadi kad sretne mlade koji ulažu ogromnu energiju radeći neke lijepe stvari u Katoličkoj crkvi, ali i drugim vjerskim zajednicama ili crkvama. – Iako se nekada čini da mlade ne zanima ništa osim Facebooka, smatram da nisu ništa lošiji ljudi od mladih otprije 50 ili sto godina – ističe Raguž koji je neko vrijeme bio urednik Religijskog programa.
– Nisam nikada pitao nijednog voditelja religijskih emisija koja je njegova vjera jer to može biti poželjan kriterij, ali nikako presudan. Važno je da obavljaju svoj posao profesionalno po svim pravilima struke – kaže Raguž.
>>Od mame sam naslijedila brzinu razmišljanja, a dar razlučivanja od Petrovića
Molim vas, maknite već jednom tog Bašića s televizije, Toliko je dosadan, nezainteresiran, mumlja nešto sebi u bradu - pa zar nema nekih mlađih poletnih ljudi koji bi oduševljavali gledatelje umjesto da ih tjeraju i uspavljuju???