Već smo podsjetili na antologijske dramske, humoristične i ratne serije Televizije Zagreb, no 80-ih godina 20. stoljeća, na opće veselje mlađih gledatelja, snimane su i prikazivane sjajne dječje serije, koje su pred male ekrane podjednako mamile i odrasle. Oni mlađi s njima su odrastali, a stariji se nostalgično prisjećali svoga djetinjstva. Najuspjelije su se u memoriju generacije utisnule dvije serije – "Smogovci" i "Jelenko", obje toliko fino utkane u naše živote da su postale gotovo pa znak prepoznavanja i razumijevanja.
Kultna obitelj Vragec
Čak 38 epizoda Smogovaca s nekoliko je prekida snimano i prikazivano od 1982. do 1997. kada je snimljeno posljednjih sedam epizoda pod nazivom "Smogovci u Domovinskom ratu".
Ta je rasna serija snimljena prema istoimenom romanu Hrvoja Hitreca koji se prihvatio i scenarističkog posla, dok je razigranu, duhovitu i kojekakvih zgoda i nezgoda prepunu priču o životu mladih 70-ih godina u Zagrebu, režirao Milivoj Puhlovski. No, ideja da se od Hitrecova djela stvori serija sinula je 1981. tadašnjem uredniku Programa za djecu i mladež Paji Kanižaju. A zvijezde serije, u čijem je nazivu riječ "smog" iz simboličnih razloga jer se sve događa u gradu u kojem smoga ima u obilju, kultni su – Vragecovi; od najvišeg do najmanjeg brata. Prizor kada svi oni kaubojski gordo koračaju ulicom, poredani po visini, a u pozadini su napete i pune iščekivanja note vesterna – klasik je. A sve se zbiva u Naselku, neuređenom naselju na zagrebačkoj periferiji, preslici stare i znamenite Peščenice. Naselak je carstvo braće Vragec, njihovih susjeda, prijatelja, neprijatelja, životinja...
Legendarnu živopisnu i šaroliku bratsku šestorku koja odrasta bez oca, ali i majke Melite koja se, da bi prehranila obitelj, otputila u Njemačku, čine fantastični likovi: najstariji brat Dragec koji je preuzeo ulogu glave obitelji, drugi – nogometaš Pero, treći – zaneseni slikar i ljubitelj umjetnosti Mazalo, četvrti – Cobra, znanstveni um, zaljubljenik u kemiju, fiziku i biologiju koji mašta da će postati nobelovac, peti – rođena sveznalica Štefek i na kraju neutaživi izjelica Buco, čija je naklonost kobasicama i pekmezu nemjerljiva. No, da bi ti Hitrecovi likovi zaživjeli punim plućima i ušetali nam u živote tako da nikada ne odu, bilo je potrebno genijalno režijsko umijeće Puhlovskog i pronicljivi odabir glumaca. Ali tko je slavnim Vragecima dao tijelo i dušu? Crnokosi i kuštravi Tomislav Štriga postao je Dragec, Ivica Zadro nenadmašno je stvorio nogometnog Peru, koji postane i tajanstveni Fantom na biciklu, u Mazalovu umjetničku dušu kao saliven je stao Damir Šaban, znanstvenu auru Cobri, dao je Mario Mirković, bistru mudricu Štefeka pamtimo zbog Željka Bilena, a za simpatičnost malog Buce zaslužan je Edin Breški, koji je u vrijeme početka snimanja imao samo četiri i pol godine. Ali, ne bi legende o Smogovcima bilo da kroz roman, a onda i 38 epizoda, značajan udio nije dalo još mnoštvo unikatnih likova i glumaca koji su ih utjelovili.
Crni Jack i Kumpić
Moramo spomenuti neke od njih: Slavica Knežević (kao Dragecova Sonja koja će svojom trudnoćom spasiti kuću Vragecovih od rušenja), Đorđe Rapajić (autor crtića i prebrižni otac Nosonja), Ilija Ivezić (inspektor Petrović-Žandar), Omer Alin, pa Boris Mirković (Nosonjin sin Dado), Anamarija Petričević, a onda Višnja Babić (Dunja – Mazalova ljubav). No, najupečatljiviji lik stvorio je Slavko Brankov, čuvenog, markantnog i pokvarenog Crnog Jacka koji na krivi put navede Peru, zbog čega će ga ostala združena braća Vragec kazniti teškim batinama, a njemu uz bok stalno je Božidar Košćak kao Kumpić.
Uz njih, bilo je i onih koji su pred kamerama "igrali" sami sebe, pa su se tako u seriji pojavili i ondašnji voditelj omiljene Kviskoteke Oliver Mlakar, alfa i omega Azre, Branimir Štulić, redateljica Snježana Tribuson, jedinstvena Josipa Lisac, neizbježni Miroslav Ćiro Blažević, a na kraju i sam predsjednik Franjo Tuđman. Sve u svemu, serija koja je obilovala raznim vratolomnim zavrzlamama, duhovitim dijalozima, plemenitim porukama i još mnogo čime, postavši na neki način i draga razglednica onodobnog Zagreba, sve je glumce obilježila za cijeli život.
Breški je zauvijek ostao Buco, onaj mali koji jede pekmez u "špajzi", Mario Mirković i danas je za nas Cobra, Zadro je i dalje – Pero, koji često prepričava zgode u kojima je zbog te poistovjećenosti imao i neugodnih situacija. Naime svi očekuju da je on bio i ostao nogometni virtuoz, a to je miljama daleko od istine i njegova stvarnog života.
– Najgore mi je bilo što mi je ekipa često uletavala pozivima da igram s njima nogomet o kojem pojma nemam. Niti ga igram, niti gledam. Dobacivali bi mi: "Kaj se praviš važan, daj, igraj s nama. A ni loptu ne znam primiti – smijući se, ispričao je prije tri godine za Večernjak Ivica Zadro koji je, pak, Tomislavu Štrigi (Dragecu) kasnije postao i vjenčani kum.
Kojekakvih anegdota svojevremeno se za naš list prisjetio i Štriga:
– Išao sam tramvajem na Dinamovu tekmu. Ne sjećam se zašto nisam uzeo auto. Tramvaj je bio pun, a onda su se navijači iz vagona povukli u jednu stranu. Stajao sam i gledao gomilu ljudi koji su ozbiljno zurili u mene. Mislio sam što učiniti. Istrčati, udariti prvog pa bježati ili... Onda je u jednom trenu krenulo skandiranje: "Vragec, Vragec..."
No, jedan od glumaca doživio je i tragičan kraj. Željko Bilen koji je igrao mudricu Štefeka ubijen je 2003. u 32. godini nakon što mu je, dok je izlazio iz prijateljeva automobila, pucano u glavu.
A za sve one kojima je seoska idila draža od gradskog smoga, podjednako mitsko mjesto u sjećanjima ima serija "Jelenko".
Jelenko posuđen iz ZOO-a
Scenarij te divne serije, snimljene 1980. na području Bleda, Kranjske gore i Gorskog kotara, napisali su Maja i Obrad Gluščević koji je seriju i režirao. Svoju su priču djelomično zasnovali na motivima knjige Vladimira Nazora "Bijeli jelen". U toj seriji, u 13 epizoda, djeca su, bez treptaja, pratila kako je skupina odvažnih dječaka planinskog zaseoka Goričani, kojima su šuma i boravak u bajkovitoj prirodi bili neizostavni dio djetinjstva, pronašla, skrivala i spasila nejako lane ubijene košute koje s vremenom, zahvaljujući njihov brizi i ljubavi te čuvanju od lovokradice, odrasta u divna stasita jelena.
Ima i toj priči i zrnaca dječjih ljubavi, duhovitosti, dječjih mudrosti..., a male dječake s planine – Peru, Ćiru, Jocu, Slavka i Ivu – zadivljujućom vještinom odigrali su Milan Luketić, Zvonko Grdić, Željko Kovačević, Miroslav Mrđa i Ramiz Pašić.
Uz djecu glumce, seriji su punokrvnost dali i: Zvonko Lepetić, Špiro Guberina, Fabijan Šovagović, Ivo Serdar, Marija Sekelez..., a sam Jelenko je za potrebe snimanja bio posuđen iz zagrebačkoga Zoološkog vrta.
Osim predivnih prizora planinskog krajolika i priče koja svojom iskrenom dječjom plemenitošću osvaja u trenu, u sjećanju ostaje i jedna često izgovarana izreka: "Jelenko, medenko, a tko će čistiti štalu?"
>> Povratak Smogovaca otkrio da je posebnu seriju režirao poseban karakter
>> Gdje su danas Boško Buha, Buco iz Smogovaca, 'Lažeš Melita'...
E to su bile serije koje su tinejdzere drzali prikovane za male ekrane, smisaoni i i edukativni, a ne tamo neki Big Brotheri i realitiji ispraznih i brain washing sadrzaja.