Ingra razmišlja o tome da radni tjedan skrati na četiri dana, odnosno
32 radna sata. Naime, globalna je gospodarska kriza uzela danak u svim
tvrtkama, posebice u građevinarstvu koje zapošljava oko 105 tisuća
ljudi.
To je zasad samo jedna od mogućnosti rješavanja problema s
nelikvidnošću i slabom prodajom stanova koja muči gotovo sve
građevinare.
Spačva već skratila
– Odluka još nije donesena i zasad nema konačne vijesti, ali istina je
da se to razmatra – kaže Danko Družijanić, glasnogovornik Ingre, i
dodaje kako vjeruje da će se ovaj tjedan odlučiti o mogućem 32-satnom
radnom tjednu.
Skraćeni radni tjedan već su kao mjeru očuvanja zaposlenosti u uvjetima
krize uvele neke europske zemlje, a i u Hrvatskoj sindikati, poslodavci
te Vlada predlažu to kao dobru antirecesijsku mjeru.
– Ako se s krizom nastavi ovako, morat ćemo razmisliti o skraćivanju
radnog tjedna u pojedinim industrijama i načinima kako subvencionirati
plaće radnicima zaposlenima u tim sektorima – posljednjih mjeseci
ponavlja ministar financija Ivan Šuker.
Prošlog je tjedna četverodnevni radni tjedan uveo i jedan od najvećih
hrvatskih drvoprerađivača Spačva koji je među prvima osjetio posljedice
recesije, pa je zbog smanjenja narudžbi otpustio oko 400 radnika s
ugovorom na određeno vrijeme.
Zato je Spačva sada uvela četverodnevni radni tjedan kako ne bi morala
otpustiti još 150 stalno zaposlenih radnika. Smanjenjem na 32 radna
sata u tjednu posao je raspoređen tako da dio stalnih radnika ipak
neće, bar za sada, biti otpušten.
Problemi s naplatom radova, posebice od državnih tvrtki, probleme su
donijeli i Institutu građevinarstva Hrvatske, pa direktor Jure Radić
razmatra ideju da zbog toga plaće isplati u dva dijela. Radić je
izjavio da bi se prije odlučio na to nego na otpuštanje svojih radnika.
Predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva Zdenko Karakaš kaže da ovi
problemi u graditeljstvu nisu ništa novo te da je nelikvidnost već dugo
problem u tom sektoru.
Cjelovito kašnjenje
– Nelikvidnost dolazi sve više do izražaja i doći će još i više. Riječ
je o cjelovitu kašnjenju plaćanja države i javnih poduzeća, a bit će
još i gore. To je jedan krug, jer ako primjerice Ingra ne dobije svoj
novac, neće moći platiti podizvođačima, koji pak neće moći platiti
svojim podizvođačima – objašnjava Zdenko Karakaš koji vjeruje da bi sve
to moglo uzrokovati i propadanje nekih građevinskih kompanija.
– Zamislite kolike probleme za sobom povlači nelikvidnost od dva
mjeseca. To svašta donosi i vrlo je lako moguće da će neki, vjerojatno
manji, propasti – tvrdi Zdenko Karakaš.
POSLJEDICE KRIZE
