Crni scenarij u kojem bi Ustavni sud nakon 7. prosinca ostao bez kvoruma za donošenje bilo kakvih odluka, uključujući i one nužne za provedbu predsjedničkih izbora, je, po svemu sudeći, izbjegnut. Pregovarački timovi HDZ-a i tzv. progresivne oporbe dogovorili su, naime, prijedlog deset imena kandidata za ustavne suce koji bi se u srijedu trebao naći pred Odborom za Ustav, a koji bi onda takav prijedlog, prođe li sve po planu, saborskom plenumu dostavio na raspravu koja je zakazana za četvrtak. O novim sucima glasat će se u petak, posljednjeg dana prije isteka produljenog mandata za 10-ero aktualnih ustavnih sudaca.
A kako je nakon sastanka izvijestio Ivan Malenica, glavni HDZ-ov pregovarač, vladajući su pred oporbu došli s ukupno 13 imena, dok je s druge strane predloženo njih 10. S ovih popisa na kraju je izabrano pet imena s jedne i pet s druge liste, što znači da je namjera u potpunosti popuniti Ustavni sud, bez dodatnih kalkulacija s izborom manjeg broja sudaca tek kako bi se osigurao minimalan broj s kojim Ustavni sud uopće može funkcionirati. Malenica je potvrdio i kako su dvije strane razgovarale i o nekim kandidatima koji su im neprihvatljivi na jednom ili drugom popisu, a iako nije htio otkriti o kojim se kandidatima radi, još je od ranije poznao kako je Đuru Sessu kao neprihvatljivog označila oporba, ali i vladajući HSLS, uz poruku kako će dići ruku isključivo za kandidate za kojima se ne vuku nikakvi repovi.
S oporbene liste manjinskim je zastupnicima, po neslužbenim informacijama iz koalicijskih redova, zasmetao Vedran Đulabić, i to zato što je pred Odborom za Ustav iznio stav da zastupnici nacionalnih manjina ne bi trebali biti prevaga u odlučivanju o tome tko će preuzeti vlast nakon parlamentarnih izbora. Ipak, Malenica je izvijestio kako nitko nije stavio veto ni na jedno ime koje je predložila druga strana, a i iz oporbenih redova moglo se čuti kako potrebe za vetom i nije bilo. To, pak, znači da su i vladajući i oporba zaključili da je besmisleno predlagati one za koje se ne može dobiti potrebna dvotrećinska većina i da su vjerojatno unaprijed dodatno pročistili vlastite popise.
O popunjavanju tri preostala mjesta u Ustavnom sudu, nakon što u listopadu iduće godine mandati isteknu i Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selancu, nije se razgovaralo, iako su iz HDZ-a u ranijm tjednima dolazile poruke kako žele garanciju da će oporba biti konstruktivna kad na red dođu i ta imena. U najvećoj stranci procijenili su kako bi bilo prirodno da većinu u Ustavnom sudu i nakon tog datuma čine suci izabrani na prijedlog parlamentarne većine, a Malenica je i jučer na novinarsko pitanje potvrdio kako je HDZ i dalje na stavu da omjer kada se budu birala tri nova suca treba biti 2:1 u korist kandidata većine.
– O tome smo razgovarali na prvom sastanku (prije dva tjedna op.a.), vjerojatno ćemo još jednom u srijedu – rekao je Malenica, iako je jasno da je takvu garanciju u politici vrlo teško očekivati pa su u tom smjeru danas išle i neslužbene poruke iz oporbe da je aktualnim izborom 10 sudaca ta priča završena, a da će se o preostala tri suca razgovarati kada za to bude vrijeme. HDZ-ov zahtjev da parlamentarna većina zadrži i većinu u Ustavnom sudu danas je, pak, u programu Večernjeg TV kritizirala bivša premijerka Jadranka Kosor. – Ustavni sud nije političko tijelo u tom smislu, koja većina, dvije trećine zastupnika u Saboru moraju izabrati najbolje – kazala je Kosor
Zadovoljan današnjim sastankom bio je SDP-ov pregovarač Arsen Bauk, uvjeren kako su pregovarači uspjeli doći do prijedloga koji će osigurati da Hrvatska ima Ustavni sud i nakon 7. prosinca. Činjenica da se s izborom ustavnih sudaca odugovlačilo sve do krajnjeg roka, kada se već počelo govoriti o potencijalnoj blokadi Ustavnog suda, izazvala je dosta kritika, no iz HDZ-a su posljednjih dana počele stizati poruke da će za eventualni neizbor sudaca biti kriva oporba, i to zato što je u više navrata odbila naći se s HDZ-ovim pregovaračima. Nešto slično kazao je i premijer Andrej Plenković, poručujući kako je odgovornost za izbor ustavnih sudaca na oporbi, no Bauk na ove tvrdnje uzvraća kako se nije imalo o čemu pregovarati dok HDZ nije predložio imena preferiranih kandidata za Ustavni sud. Odbacio je, jednako tako, prozivke Mosta da SDP u popunjavanju Ustavnog suda trguje s HDZ-om istodobno dok traži opoziv HDZ-ova premijera.
– Mi bismo s njima morali razgovarati i da smo mi na vlasti, a oni u oporbi, pa i da uspije prijedlog opoziva. Ustavni sud se nikada nije izabrao bez ruku HDZ-a jer Ustav traži većinu od dvije trećine zastupnika – pojasnio je Bauk. Sandra Benčić (Možemo) također je uvjerena kako su nakon današnjeg sastanka znatno porasli izgledi da će se Ustavni sud popuniti na vrijeme, iako ima i prigovor na popis kandidata s kojim je danas na pregovore došao HDZ, ovoga puta pojačan i jednim DP-ovim zastupnikom. Smeta joj, naime, što na listi koju predlažu vladajući nema žena pa je apelirala da se taj prijedlog do srijede i Sjednice na Odboru za Ustav popravi.
– Ono na što bih apelirala je još jedan kriterij, za koji sam mislila da ga više ne treba spominjati, a to je kriterij rodnog balansa. Apeliram na vladajuće da do srijede promisle o tome jer nije svejedno – poručila je Benčić i dodala da je "ponosna da je cijela progresivna opozicija na to pazila i gledala da se taj kriterij ispoštuje i daleko više od minimalnog balansa".
>>> FOTO Kako će Milanović, Plenković i Selak Raspudić izgledati u zlatnim godinama? Isprobali smo aplikaciju koja simulira starenje
Već sam prije 2 godine napisao, ustavni suci trebaju biti profesori ustavnog prava i to nekoliko iz Zagreba, pa Osijeka, Splita i Rijeke, koji bi se sastali jednom ili dvaput mjesećno i rešavali predmete koji dolaze na ustavni sud. ToTo bi bilo najpoštenije, koji znaju materiju jer im je to struka.