U prošloj godini politički pečat u BiH udarili su Dervo Sejdić i Jakob Finci pa su obilježili i Večernjakov pečat i postali osobe godine. Nadamo se da i dogodine neće biti osobe godine, a isto tako uzdamo se u to da će jedan od Večernjakovih pečata sljedeće godine pripasti nekome od onih koji će najviše pridonijeti da se konačno provede presuda Suda u Strasbourgu u slučaju ‘Sejdić-Finci’. A to je i prigoda da se konačno ustavno učvrsti institucionalna jednakopravnost bh. Hrvata, konstitutivnog naroda u BiH. Nacionalnim manjinama u BiH doista treba omogućiti odgovarajuća prava, ali i jedan od tri konstitutivna naroda treba biti jednakopravan s ostala dva. Nije vrag da će samo bh. Hrvati ostati bez prava. A možda netko misli kako će u takvom položaju bh. Hrvati moliti moćnike u BiH, Europi i svijetu da barem dobiju status nacionalne manjine. Pojedini bh. Hrvati na tome već duže iz duše rade i nikako da politički izduše. Ne samo to, već se i pušu kako su upravo oni u pravu. Iako svi skupa imaju samo jednoznamenkasti postotak potpore svojih sunarodnjaka. Koje oni drže svojom “rajom”, a sebe u političkom raju, na vrhu piramide vlasti, odnosno bezvlašća. FBiH je bez izvršne vlasti zbog neprimjerenog vladanja pojedinaca. Jedni tvrde kako u FBiH više nema ni nelegalne izvršne vlasti, drugi kažu da je izvršen puč, treći podsjećaju da je puč izvršen još pri uspostavljanju nelegalne vlasti jer nije postojala hrvatska trećina od šest zastupnika u Domu naroda FBiH.
Ako nije puč, onda je puć! Pa se puć pretvorio u buć! A buć u – Bambucha, idemo nigdje! No, stiglo je proljeće, a za šest dana stići će i Uskrs. Miroslav Krleža prije čitavo stoljeće pitao se što može mali hrvatski čovjeku na europski Veliki petak, a i danas hrvatski narod u BiH vjeruje da nakon Velikog petka dolazi - Uskrs!
Dramatičan je apel s 57. zasjedanja Biskupske konferencije BiH. Biskupi su glasno i jasno kazali kako pojedini politički moćnici imaju nakanu iskorijeniti katolike s prostora BiH, gdje su nekada bili u golemoj većini. A vrapci na bh. granama znaju da je bez Hrvata BiH nemoguća, jer iz dva dijela ne može ostati cijela. Bh. Hrvati vezivno su tkivo BiH, a samo oni bez veze to ne vide. Hrvati su željezo bh. građevine, a bez tog željeza pitanje je dana kada će se ta građevina srušiti. Prije pola stoljeća previše impresionirani gastarbajteri znali bi reći:
- Jača je njemačka suvozidina nego naš beton!
Neki koji se smiju toj provali, provaljeni su, a riječ je o onima koji misle da bh. zgrada može i bez hrvatskog željeza, o onima koji od BiH žele napraviti suhozidinu. A suhozidina nije za Europu. BiH valja urediti na europski način, drugog načina nema. Izmišljanje tople vode u BiH jednostavno ne drži vodu! BiH prema Europi ne mogu voditi oni koji brod koji tone jednostavno i jednostrano proglase podmornicom! I šibaju dalje! To jest – dolje! Neki dušobrižnici BiH sliče Muji koji se napio i nekako dospio pred zgradu u kojoj stanuje. Pitao je klince koji su se igrali ispred zgrade:
- Znate li, hih, djeco, gdje stanuje Mujo?
- Pa ti si Mujo – u glas mu priopćiše klinci.
- Ma, znam ja, hik, tko sam, ali ne znam gdje stanujem – objasni im.
Kad su ga klinci doveli u stan, zatekao je Fatu pred ogledalom. Fata, nezadovoljna trenutačnom linijom, pogleda u Muju i reče:
- A, za bolje i nisi!
U Mostaru još sve po starom. Ne samo mostu. Sud presudio, ali što to vrijedi kad sud ne sudi. Netko se usudi suditi sudu po onoj čuvenoj rečenici Josipa Broza: Nećemo se valjda držati zakona k’o pijani plota! A što se mota iza plota, vidjet će se. Za desetak dana su i Melodije Mostara s novim hitovima, ili se možda nastavi s nekim starim pjesmama. Puno togo oko Mostara, pa onda i oko čitave BiH, sliči na razgovor (ne)ugodni između turista i jedne mostarske liske na nekadašnjoj liniji razdvajanja.
- Gdje se nalazim? – upita turist.
- Ni tamo, ni amo – objasni mu mostarska liska.
Nacionalnim manjinama u BiH doista treba omogućiti odgovarajuća prava, ali i jedan od tri konstitutivna naroda treba biti jednakopravan s ostala dva
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
