U tijeku je obnova poznatog mauzoleja obitelji Vranyczany,
smještenog na platou karlovačkog katoličkog groblja Dubovac.
S obzirom na to da je objekt uvršten kao
zaštićeno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske, jasno je zašto ta renovacija zanima
javnost.
Bez odgovora
Ipak, unatoč svome statusu i značaju, zagrebačka obitelj Vranyczany
samostalno je uložila sredstva u obnovu zdanja.
– Dali smo prije desetak godina molbu državi da nam
financijski pomogne, no ona nije prihvaćena. Nedavno smo učinili isto,
ali još nismo dobili odgovor – kaže nam Renata
Vranyczany-Azinović uime svoje obitelji.
Obnova Karlovčanima vrlo poznate građevine, koja se odvija pod uvjetima
Konzevatorskog odjela, nije jednostavan posao.
– Krov se trenutačno djelomice obnavlja, a bilo bi idealno da
se cijela kupola mijenja. Sanirali smo dio žbuke, čija nam je
oštećenost stvorila velike probleme. Prozori grobnice počeli
su svojedobno otpadati, pa smo prisiljeni i ovdje uložiti. Uglavnom,
popravljamo najnužnije – tvrdi R. Vranyzcany-Azinović,
dodajući kako će se na tome neorenesansnom zdanju nastaviti
intenzivnije raditi na proljeće.
U grobnici Vranyczanyjevih, za koju se pretpostavlja da je sagrađena
oko 1870. godine, posljednji je pokopan djed naše
sugovornice Milan Vranyczany 1968.
– Uz njega ondje leže njegova sestra te njihovi roditelji i
ostali preci – nastavlja R. Vranyczany-Azinović, zagrebačka
umjetnica.
Ona dodaje kako prilikom obnove grobnice njezina obitelj dobro surađuje
s karlovačkim konzervatorima, koje smo također kontaktirali upitom radi
daljnjih pojedinosti.
Značajna obitelj
Obitelj Vranyczany jedna je od najistaknutijih u karlovačkoj povijesti.
Njezini su se članovi bavili poduzetništvom, pretežito
trgovinom, a sudjelovali su aktivno i u političkom te
društvenom životu Hrvatske i Habsburške Monarhije
te Austro-Ugarske. Karlovački leksikon navodi da se radi o obitelji
doseljenoj iz Bosne u Vranjic pored Sinja 1916. godine, a potom i u
Stari Grad na Hvaru. Početkom 19. stoljeća troje se braće ipak skrasilo
u Senju, Rijeci, Karlovcu i Zagrebu. U svim gradovima, pa tako i u
Karlovcu, njihovi potomci urezuju dubok trag u ekonomskom, političkom i
šire društvenom životu.
BAŠTINA