Imajući viziju i dobre planove, dobro radeći godinama te odričući se, uprava i zaposlenici Tvina, najvećeg i najuspješnijeg hrvatskog drvoprerađivačkog poduzeća, potvrđuju svoju kvalitetu i u ovim kriznim vremenima. Suočeni s novčanom oskudicom i smanjenjem narudžbi, mnoge drvoprerađivačke tvrtke u Hrvatskoj najavile su mjere štednje, a na prvom je mjestu najčešće otpuštanje zaposlenika.
U Slavoniji i Baranji drvoprerađivačke tvrtke već su otpustile više od tisuću radnika, na popise novih “viškova” već je stavljeno više od 2000 imena, a hrvatski drvoprerađivači procjenjuju da bi u 2009. godini zbog dolazeće krize čak 10.000 radnika u drvnoj industriji moglo ostati bez posla. Unatoč teškoćama u virovitičkom Tvinu tvrde da radnici neće dobivati otkaze.
- U prvom polugodištu ove godine sve je bilo u planovima, a od rujna pa do sredine prosinca narudžbe su smanjene za petinu. Za krizno stanje naši su timovi već utvrdili planove djelovanja, u kojima posebno mjesto zauzimaju poslovi upravljanja troškovima. Smanjit ćemo zalihe sirovina i repromaterijala, ostavit ćemo onoliko koliko je potrebno za proizvodnju za poznatog kupca - kaže generalni direktor dipl. ing. Ivan Slamić, koji se posljednjih 18 godina nalazi na čelu Tvina. Da je poslovanje virovitičke tvrtke doista stabilno, pokazuju i brojke. Tvin ove godine očekuje da će ukupan prihod biti oko 300 milijuna kuna. Plaće se redovno isplaćuju i u prosjeku su oko 540 eura neto, a 1300 radnika zaposlenih u 12 tvornica, na četiri lokacije, dobit će i božićnicu oko 1400 kuna.
Radnici su i mali dioničari, vlasnici Tvina, kojima će za ovu godinu, kako je najavljeno, biti isplaćene i dividende, ukupnom oko 6,5 milijuna kuna. Uprava Tvina završava pregovore sa švedskom Ikeom kako bi, nakon prihvaćanja 12 poglavlja, potpisala novi trogodišnji ugovor o proizvodnji i namještaja. Zahvaljujući švedskom kupcu, virovitički proizvođači namještaja puno su naučili o svjetskom tržištu i njemu prilagodili tehnologiju i navike.
- Ovakvo poslovanja planiramo nastaviti i u 2009. godini. To ćemo učiniti pod svaku cijenu. Više od 18 godina nismo imali gubitaka. U banke nikada nismo išli po novac za plaće i poreze, već samo za investicije, jer smatramo da se plaće moraju zaraditi. Cijene na tržištu su određene i njima moramo prilagoditi svoje poslovanje. Moramo racionalno organizirati tvrtku, uštedjeti, smanjiti troškove i organizirati proizvodnju velikih serija vrlo kvalitetnih proizvoda. Ove godine investirali smo oko 40 milijuna kuna, od kojih je veći dio naš novac, dio od poslovnih partnera, a tek manji dio od banaka. Odlučili smo se za ulaganja koja se najbrže vraćaju.
U cijelom poslu najvažniji je stručan i odgovoran, zadovoljan radnik, pa kada se sve tako organizira, rezultat ne može izostati - kaže direktor I. Slamić.
