Cilj je zajedničke ribarstvene politike EU osigurati održivo iskorištavanje bogatstava mora, uz očuvanje obalnih i otočnih zajednica ovisnih o ribarstvu. Ona obuhvaća iskorištavanje i upravljanje ribljim bogatstvima, uređenje tržišta proizvodima ribarstva, nadzora i kontrole, kao i međunarodnu suradnju u ribarstvu.
• Članstvom ćemo dobiti izravan pristup jedinstvenom tržištu Europske unije, najvećem svjetskom uvozniku ribarskih proizvoda, a zbog izravnog plasmana hrvatskog ulova, proizvoda uzgoja i prerade hrvatski će ribari poslovati po mnogo povoljnijim uvjetima nego danas.
• Korištenje novčanih sredstava iz Europskog fonda za ribarstvo te bolja organizacija ovog sektora (objedinjavanjem ponude) omogućit će bolju uključenost hrvatskog ribarstva u europsko tržište i bolji život za naše ribare.
• Hrvatska će nakon 2014. ravnopravno sudjelovati u raspodjeli sredstava iz Europskog fonda za ribarstvo pa će ribari, uzgajivači ribe, riboprerađivači te obalne i otočne zajednice moći modernizirati proizvodnju, jačati infrastrukturu te smanjivati negativan utjecaj na okoliš.
Hrvatska je u prijelaznom razdoblju dobila pogodniji režim korištenja koće. Dok se u EU koće mogu koristiti samo na udaljenosti većoj od tri nautičke milje od obale ako je dubina manja od 50 metara, na sjevernom Jadranu, kod Istre i u dijelu Kvarnera na toj dubini omogućeno je korištenje koće na udaljenosti od 1,5 nautičkih milja. Osim toga, hrvatski će ribari brodovima manjima od 15 metara moći u prijelaznom razdoblju duž cijele obale nastaviti koristiti koću kao i dosad, na udaljenosti od jedne nautičke milje. Taj režim moći ćemo i trajno zadržati ako izradimo odgovarajuće planove upravljanja, a odobri ih Europska komisija.
Hrvatski ribari moći će zadržati i većinu ostalih tradicionalnih ribolovnih alata ako i za njih izradimo odgovarajuće planove upravljanja, a odobri ih EK. Hrvatska je također dobila prijelazno razdoblje za zadržavanje malog ribolova za osobne potrebe uz uvjet njegova postupnog usmjeravanja u druge kategorije ribolova.
Hrvatskim otocima Mljetu, Visu, Dugom otoku i Lastovu zbog povećanih troškova proizvodnje i udaljenosti odobrena je viša stopa sufinanciranja. To znači da će u dijelu javnih sredstava kojima se sufinanciraju projekti na tim otocima Europski fond za ribarstvo sudjelovati sa 85 %, a u ostalim državama EU sudjeluje sa 75 % sredstava.
