Građani su posljednje tri godine bili pošteđeni znatnijih poskupljenja zbog niza globalnih kretanja, no vjeruje se da trogodišnji predah od inflacije završava s 2016. godinom, a 2017. trebala bi donijeti prosječan rast cijena na godišnjoj razini od približno jedan posto.
Povratak inflacije uračunala je i hrvatska Vlada u svoj proračun pa bi s njome trebali računati i građani, s tom razlikom što će rast cijena proračunu donijeti dodatne kune, a građanima pad standarda.
Poskupljenje benzina već je lagano krenulo, cigarete će nakon nedavnog povećanja trošarina iduće godine ići gore još dva puta, vraćanje PDV-a u ugostiteljstvu dići će cijene po kafićima, no taj rast dijelom će kompenzirati pojeftinjenje struje za 10 posto te ostale robe koje će se od siječnja 2017. oporezivati nižom stopom PDV-a, ponajprije u poljoprivredi.
Godina bi većini zaposlenih koji zarađuju oko državnog prosjeka ili znatno iznad trebala donijeti i povećanje plaća, koje će se za niže plaće kretati od nekoliko kuna do nekoliko tisuća kuna za top radna mjesta.
Državnoj će upravi, počevši od 1. siječnja, kolovoza i studenog plaće rasti po 2 posto. Smanjuje se porez na nasljedstvo i promet nekretninama s 5 na 4 posto za sve osim za kupce prvog stana, kojima će država taj namet kompenzirati subvencijom kredita.
>> Evo što se sve mijenja s prvim danom 2017.
Sirotinji su uzeli da bi dali bogatijima. To je ukratko to.