Svaka članica EU ima pravo korištenja sredstvima iz zajedničkog proračuna Europske unije, ali i obvezu uplate u proračun.
Zajednički se proračun puni iz tri osnovne vrste prihoda: tradicionalnih vlastitih sredstava (prihodi od carina, uključujući i carine na poljoprivredne proizvode, i pristojbe na šećer), vlastitih sredstava po osnovi poreza na dodanu vrijednost te vlastitih sredstava iz uplata država članica na temelju bruto nacionalnog dohotka.
• Očekuje se da će Hrvatska biti neto primateljica proračunskih sredstava EU, tj. više će primati iz proračuna Unije nego što će u njega uplaćivati.
• Ulaskom u EU Hrvatska se neće nalaziti u lošijoj financijskoj poziciji u odnosu na vrijeme pregovora i pristupanja. Hrvatskoj će na raspolaganju biti i privremena financijska pomoć Unije za poboljšanje nacionalne proračunske pozicije te za daljnje jačanje administrativnih i institucionalnih kapaciteta za provedbu pravne stečevine.
• Precizni podaci o financijskim iznosima po različitim stavkama raznih fondova bit će poznati tek na samom kraju pregovora. Očekuje se da će za svaki uplaćeni euro u zajednički proračun Unije, Hrvatska iz njega dobiti oko tri eura. Godišnja sredstva koja će Hrvatska moći iskoristiti kao članica bit će višestruko veća od dosadašnjih u okviru pretpristupnih programa Unije.
