- U utorak smo Goran Granić, ministar Mato Crkvenac i ja razgovarali nadugačko sa sva tri ponuđača za Riječku banku. Rekli smo im što očekujemo i postavili smo gabarite ispod kojih nećemo ići - rekao nam je direktor DAB-a Marinko Filipović, te dodao kako su ponuđačima ostavili rok do danas da poprave svoje ponude.
- Postavili smo im i neke posebne uvjete bez kojih ih nećemo doživljavati kao ozbiljne partnere. Tražili smo da bezuvjetno daju određeni iznos za hrvatsku državu kako ni jedna kuna ne bi pala na teret poreznih obveznika. Sigurno će se raditi o 25-35 milijuna eura. Razlika, koja će biti barem još tolika, preusmjerit će se na posebni račun dok se ne završi due dilligence. Znači, mogući novi vlasnik morat će uplatiti sredstva, a due dilligence ćemo obaviti naknadno, zajednički ili pojedinačno Tiijekom due dilligencea usuglasit ćemo s budućim vlasnikom ima li još nekih potencijalnih gubitaka po bilo kojoj osnovi, a novac s tog računa poslužit će kao jamstvo za te gubitke. Ako ih ne bude, i taj dio dobit će država - kaže Filipović, koji je uvjeren da će ponuđači prihvatiti sugestije.
Na pitanje tko stoji iza prodaje oko 5 milijuna kuna dionica Riječke banke samoj Riječkoj banci po visokoj cijeni (odnosno prije nego što je cijena pala) neposredno uoči izbijanja skandala, M. Filipović nam je prokomentirao:
- Imenovan sam za predsjednika NO-a u Riječkoj banci. Imali smo dvije, tri telefonske sjednice za hitne stvari. To će tek doći na red. Prihvatio sam ovoj posao pod uvjetom da se banka brzo proda. Mogu odstupiti s mjesta predsjednika NO-a Riječke banke i direktora DAB-a ako mi netko počne komplicirati život. Riječ je ipak o prevelikoj odgovornosti i riziku. Mogu navesti 50 razloga zašto je dobro brzo prodati banku. Što se tiče prodaje dionica, mislim da je zapravo trebalo zaustaviti sve transakcije dok se ovaj posao ne završi - kaže Filipović.
Vladini pregovarači obavili su u utorak završne pregovore s tri potencijalna kupca Riječke banke - Erste bankom, belgijskim KBC-om i grupacijom HVB. Svima njima, prema riječima direktora DAB-a, na raspolaganju su dva dana do petka, kada se Upravni odbor DAB-a treba odlučiti za jednoga od njih ili prolongirati prodaju. Iako Filipović ustraje na tome da banku treba brzo ponovno privatizirati, pa je i ljutit izišao sa saborskog Odbora za financije, gdje se većina članova zauzela za odgodu privatizacije, petorka baš nije jedinstvena u mišljenju treba li banku na brzinu prodati. HSLS se već očitovao o tome da najprije treba utvrditi odgovornost za počinjenu štetu i kriminal, a tek potom tražiti novoga vlasnika banke. S time se slaže i Mijalićev odbor, a premijer Račan također na jedan način dovodi u pitanje brzopoteznu kupoprodaju.
Zagovornici sporije privatizacije predlažu da država nadoknadi temeljni kapital, ozdravi banku, a potom je pokuša povoljnije prodati.
G. Drljača, S. Mlinarević