Radni odnos, stalni izvor prihoda i boravak u toj zemlji glavni su razlozi zbog kojih će za većinu hrvatskih građana jeftini krediti u EU još dugo biti san. Otkako je HNB pojednostavio pravila za protok kapitala iz Hrvatske prema inozemstvu i obrnuto, nijedna relevantna banka u okruženju nije pozvala hrvatske državljane da se zaduže kod njih. Dapače, sve odreda upućuju na svoje podružnice u RH ili matične banke, što u europskoj bankarskoj praksi i nije iznimka nego pravilo.
- Teoretski, financijske bi usluge trebale biti dostupne svima, ali bez obzira na to, više od 90 posto građana iz novih članica EU isključivo se koristi uslugama matičnih banaka - kaže Stribor Erega, financijski stručnjak. Cijena stambenih kredita u starim članicama EU od oko 3 posto dvostruko je niža nego u RH.
Manje je poznato da su se i dosad pojedinci mogli zaduživati u inozemstvu, a podaci Hrvatske narodne banke otkrivaju da je ta povlastica bila dostupna samo rijetkima. Građani su, navode u HNB-u, potkraj kolovoza 2010. dugovali inozemnim kreditorima 218,4 milijuna eura, a prosječan iznos kredita koji su zadužili bio je 332 tisuće eura, uglavnom u Austriji, a tek onda manjim dijelom u Velikoj Britaniji i Švicarskoj.
Kad se ukupan iznos kredita podijeli s prosječnom vrijednošću, dolazi se do podatka da je takve kredite uzelo 656 građana. Tko su oni, HNB, naravno, ne otkriva, a Stribor Erega smatra da su to uglavnom bogati VIP klijenti kojima će svaka banka otvoriti vrata. Poželjni klijenti austrijskih banaka su i vlasnici polica osiguranja tamošnjih osiguravatelja, koje su korištene kao jamstvo za kredite.
– Vjerujem da će se pojaviti tvrtke koje će posredovati u pribavljanju kredita u inozemstvu, a takvu će uslugu najprije ponuditi banke koje nemaju podružnice u Hrvatskoj – kaže Erega. No, ni to posredovanje nije jeftino, najčešće je od 1 do 3 posto kredita, pa je pitanje isplati li se to.
Ulaskom Hrvatske u EU i kod nas bi kamate trebale pasti, no sve dok se država zadužuje uz 7% kamata, ni građani neće jeftinije do kapitala.
Kad se ode na groblje,,toćno se vidi vlasnik groba ili grobnice. Dali radi u EU ili u Hr za 2 iljade kuna E,,kod onih drugihhh,,oni i na groblju imaju,,,tamo fino uzmeš odvališ brončani ili neki drugi kip i prodaš na otpad za 200 kuna i živiš,, Može se i u Hr,,živjeti ali daj bože što više povratnika iz EU Evo već 4 dana kao novi član HDZa,,oćekujem da ću ove godine uštedjeti svoj prvi miliončić Momentalno nezaposlen