Sve što želim je da me svi više puste na miru. Ne bavim se više trgovinom drogom. Mir i život u miru jedino je što me sada zanima. Živim u ovoj kolibi već dugo. Dane provodim tražeći po nebu dronove koji me love. A sve što želim je mir – uporno je novinaru Huffington Posta u travnju 2018. ponavljao čovjek vrijedan 20 milijuna dolara.
Novinar je tog čovjeka, a bila je riječ o Rafaelu Caru Quinteru (68), intervjuirao u Mazatlanu, meksičkom gradu u kojem je Quintero živio od 2013. Odnosno od vremena kada je pušten iz zatvora, nakon što je odslužio 28 od 40 godina zatvorske kazne koja mu je dosuđena. Njegovo puštanje iz zatvora jako je naljutilo meksičke susjede Amerikance, koji su najprije kazali da su jako razočarani tim potezom, nazvavši ga produktom korumpiranog meksičkog pravosuđa. Pa su zatražili da se za Quinterom raspiše novi uhidbeni nalog, da bi potom inzistirali da ga Meksikanci ponovno uhite. Meksikanci su to pokušali u ožujku 2018., kada je skupina meksičkih marinaca izvela helikopterski desant na selo La Noriju, koje se nalazi u meksičkim planinama.
Izgubio 160 milijuna dolara u raciji
No posao im je bio uzaludan. Quinteru, koji je u međuvremenu završio na popisu 10 najtraženijih bjegunaca za kojima traga FBI i za čije uhićenje ili informacije koje bi do njega dovele FBI nudi novčanu nagradu od 20 milijuna dolara, meksički specijalci nisu našli ni uhitili.
“Narca of Narcosa”, kako glasi njegov nadimak, Amerikanci bi rado imali u svojim šakama. Toliko rado da je DEA, američka agencija za borbu protiv droga, zbog njega svojedobno organizirala operaciju Legenda, što je bila najveća istraga nečijeg ubojstva u povijesti te agencije. Istraživalo se ubojstvo Enriquea Salazara, prikrivenog agenta DEA, koji je bio zaslužan za to što su meksička vojska i policija u studenom 1984. napravile raciju na ranču El Búfalo. Ranč, bolje rečeno plantaža na kojoj se uzgajalo 10.000 tona marihuane spaljen je, a gubitak od 160 milijuna dolara, koji je zbog toga pretrpio, bilo je nešto preko čega Quintero nije mogao prijeći. Na trgovini drogom samo s te spaljene plantaže marihuane godišnje je zarađivao osam milijardi dolara. I zbog toga se Quintero odlučio osvetiti DEA-i i Salazaru, kojeg se dokopao zahvaljujući korumpiranim meksičkim policajcima.
Izrešetan načelnik koji mu je pomogao
Salazar je i mučen 30 sati prije nego što je ubijen. U lubanju su mu zabijali metalne predmete, slomili su mu rebra, a dok je tortura trajala, drogirali su ga da bi što dulje bio budan. Njegovo tijelo nađeno je umotano u plastiku blizu jednog sela u ožujku 1985. Na odgovor DEA-e nije trebalo puno čekati. SAD je napravio takav pritisak na Meksiko da je Quintero, koji je u prvi mah uspio pobjeći u Kostariku, uskoro uhićen te izručen Meksiku. SAD se pak dokopao dvojice Salazarovih mučitelja, koje su u Meksiku uhvatili lovci na glave te su ih odveli u SAD gdje im je suđeno. Policijski načelnik koji je za mito od 300.000 dolara omogućio Quinteru da pobjegne izrešetan je koji mjesec kasnije. Za Salazarovo ubojstvo, koje je usput budi rečeno opisano u seriji Narcos, baš kao i ubojstvo još dvojice Amerikanaca za koje je Quintero mislio da su prikriveni DEA-ini agenti, osuđen je na 40 godina zatvora. Poslan je na odsluženja kazne u najstroži meksički zatvor, u kojem je bio prvi zatvorenik. Kasnije je premješten u druge zatvore, a SAD je vjerovao da je tijekom 28 godina koje je proveo u zatvoru i dalje uz pomoć barem šest članova obitelji upravljao svojim narkocarstvom.
Počeo je kao sitni uzgajivač marihuane, koji se tim poslom počeo baviti kako bi prehranio obitelj nakon što mu je umro otac. U dobi od 16 godina odučio se uključiti u posao s drogom. Uskoro je postao glavni dobavljač marihuane za SAD i jedan od najvećih meksičkih narkobossova. Kartel koji je osnovao raspao se u ranim 90-ima, kada su preživjeli članovi osnovali svoje kartele. Među novonastalim kartelima bio je i onaj uz Sinaloe koji je osnovao Joaquin El Chapo Guzman, ali i kartel iz Sonore koji je osnovao Quinterov brat Miguel, nakon što se odvojio od El Chapa.
