Ugledna bugarska psihoanalitičarka i filozofkinja Julia Kristeva, koja od sredine 60-ih živi u Francuskoj, radila je kao agentica i suradnica bugarske tajne službe u doba komunizma, ustvrdilo je državno povjerenstvo. Kristeva je zanijekala optužbe u izjavi za francuski tjednik L'Obs koji tvrdi da je pronašao njezin dosje tajnog agenta.
Ta tvrdnja "nije samo smiješna i lažna", nego je i "kleveta", rekla je za tjednik bugarska filologinja, psihoanalitičarka i književnica koja već pola stoljeća živi u Francuskoj.
"Netko mi želi nauditi", ocijenila je.
L'Obs piše da je dosje izvađen iz arhiva jer je Kristeva htjela raditi za bugarski časopis "Literaturen Vestnik" zbog čega je morala proći provjeru koja je obvezna za "sve novinare rođene prije 1976."
Časopis je na svojoj mrežnoj stranici objavio taj dokument u kojemu se navodi da je vrbovana u lipnju 1971. pod kodnim imenom Sabina.
Danas 76-godišnja intelektualka, autorica više od 30 knjiga, živi u Parizu gdje je radila zajedno s istaknutim francuskim kolegama kao što su Jacques Derrida, Michel Foucault, Jacques Lacan i Roland Barthes.
Bugarsko povjerenstvo sada se bavi identificiranjem osoba koje su bile suradnici tajne službe u doba komunizma te tvrdi da je Kristeva bila jedna od njih te je pod kodnim imenom "Sabina" radila za prvi odjel agencije za državnu sigurnost. Taj odjel bio je zadužen za područje umjetnosti i medija. Prema povjerenstvu Kristeva je radila za organizciju državne sigurnosti od 1971. Preselila se u Pariz 1965. zahvaljujući stipendiji francuske vlade. U dokumentu se ne navodi koliko je dugo Kristeva radila za državnu sigurnost i je li za tu suradnju bila plaćena.
Bugarska služba državne sigurnosti tijesno je surađivala sa sovjetskim KGB-om i raspolagala je mrežom od 100.000 agenata i informatora. Raspuštena je 1989., nakon pada komunističkog režima.
Tajni arhivi iz tog razdoblja bude veliko zanimanje i predmet su emotivnih i žustrih rasprava u Bugarskoj.
Časopis Foreign Policy svrstao je Kristevu među 100 najvećih mislilaca 20. stoljeća. Osim knjiga o psihoanalizi i filozofiji, pisala je mnogo o kulturnim i feminističkim temama, i autorica je romana.
Sada je profesor emeritus na Sveučilištu Paris Diderot i gostujuća profesorica na Columbia University u New Yorku.
Ako nas pogodi treći svjetski rat, 10 najmoćnijih zemalja imat će ključnu ulogu:
Ako je bila suradnica ljevicara kao Jacques Derrida, Michel Foucault (homoseksualac), Jacques Lacan i Roland Barthes, onda znas da je radila za komuniste.