U javnost već intenzivno curi kako će nova bilanca Agrora za prošlu godinu, koja se očekuje u petak, pokazati da je Agrokorova Uprava na čelu s predsjednikom Ivicom Todorićem varala kreditore tako što je tvrtku prikazivala vrednijom no što jest. No, to je manje bitno.
Nova bilanca uopće nije nužna da bi svatko tko to želi vidio da je Todorić od Agrokora odavna stvorio tzv. zombi tvrtku, jer to je jasno i iz bilanci s možda precijenjenom imovinom. Zombi tvrtke su poduzeća koja svu svoju dobit troše samo na plaćanje kamate na kredite i ostale dugove, ali ne i za vraćanje dugova, pa ne samo da im iz poslovanja ne ostaje ništa novaca za organski rast, nego i za vraćanje postojećih kredita moraju uzimati nove. Zombi tvrtke nisu rijetkost: računa se da je u Europi takvih otprilike tri posto svih poduzeća listanih na burzama, a posebnu natuknicu posvetila im je i Wikipedia. Kada je Agrokor 2014. godine preuzimao Mercator slovenski Dnevnik je upozorio da on to čini ponajprije zato što bez Mercatora već 2016. samo iz vlastite dobiti ne bi mogao otplaćivati ni postojeće kredite.
Od novca s kojim je Agrokor tada operirao, izračunali su Slovenci, njegov vlastiti kapital činio je samo 13 posto. No, pored Todorića na vrhuncu moći hrvatski mediji to tada nisu smjeli prenijeti. A da je sve bilo točno vidi se i po tome što kredit za kupnju Mercatora u obliku PIK toggle obveznice nije uzeo Agrokor, nego druga tvrtka koju je Todorić samo s tom svrhom osnovao u Nizozemskoj i prenio joj Agrokorove dionice da bi ih ona mogla založiti kao kolateral za taj kredit.
Međutim, u siječnju ove godine bonitetna agencija Moody’s je i taj kredit pribrojila ostalim Agrokorovim dugovima i to je bio kraj kompanije. A prema bilanci za cijelu 2015., prvu godinu u kojoj je Mercator svih 12 mjeseci bio u Agrokorovu sastavu, i zadnjoj koju je potpisao Ivica Todorić, Agrokor je postigao konsolidiranu tzv. operativnu dobit (zaradu prije plaćanja kamate i poreza, s uračunatom amortizacijom, tzv EBITDA) od 4,2 milijarde kuna.
Neto financijski rashodi su mu iznosili dvije milijarde kuna, a u 2016. dospijevale su mu rate kredita od 4,7 milijardi kuna, ne računajući obveze po mjenicama, kamate dobavljačima i slično.
Dakle, sa 4,2 milijarde trebao je platiti gotovo sedam milijardi. A u 2016. godini i prema zadnjoj objavljenoj kvartalnoj bilanci svi su mu se pokazatelji poslovanja pogoršali: prvi put pao mu je i ukupni prihod, za 3,3 posto, i to zbog pada prodaje u Sloveniji.
Slovenci su Mercator, kojega je od proglašenja bankrota dijelio samo moratorij banaka na otplatu kredita, prodali Ivici Todoriću jer im je on dao najviše novaca, a onda su u Mercatoru – prestali kupovati. Ni Agrokor kao matična kompanija, ni njegove sastavnice neće moći nastaviti poslovanje kao zombiji. Morat će zaduženost svesti na razinu koju će moći i servisirati i otplaćivati iz dobiti, pa potom još i zaraditi za organski rast. Ali, uz jačanje konkurencije, pogotovo u online trgovini, to im zaista neće biti lako.
Što je u ovom tekstu novo,a što Ramljak već na početku nije rekao ? Agrokor ne će u ovakvom obliku nikad više postojati.Što je svima jasno.