- Mnoga pitanja iz prošlosti Srba u Ugarskoj, od Ilirskog pokreta do ujedinjenja Vojvodine sa Srbijom, pa i mnoga aktualna pitanja srpsko-hrvatskih odnosa, nije moguće razumjeti bez poznavanja te "hrvatske komponente". Zato što je Srijem, za razliku od Bačke i Banata, koji su bili u sastavu Ugarske, od 1860. do 1918. činio dio tzv. Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. U mojoj knjizi je novo i tumačenje pojave tzv. srpske notabilitetske politike, mnogih pitanja koja se tiču Vojne granice, odnosa unutar Miletićeve Srpske narodno-slobodoumne stranke - rekao je za beogradske Večernje novosti srpski povjesničar i akademik Vasilije Krestić, poznat po velikosrpskim idejama i osporavanju hrvatskog "udjela" u povijesti, kulturi, znanosti i svemu drugome na prostorima bivše
zajedničke države. To je izjavio povodom predstavljanja svoje nove knjige "Srbi u Ugarskoj" u Novom Sadu, gdje je iznio tezu kako je "Vojvodina oduvijek bila dika srpstva".
- To je destruktivnost koja vodi računa o interesima uskog kruga političara. Srbi u Ugarskoj su se stoljećima borili za teritorijalnu i crkvenoškolsku autonomiju, da bi očuvali svoje srpstvo i vjeru, a ne zato
da bi se stoljeće kasnije odvojili od svoje matice i ponovo zakoračili u neizvjesnu borbu. Mislim da Vojvodina zaslužuje određenu vrstu poglavito praktične autonomije da bi se rasteretila administracija, da bi bila učinkovitija. Ali, ako ta autonomija podrazumijeva prerogative državnosti, to bi nanijelo nesagledive štetne posljedice i po Vojvodinu i po cijelu Srbiju. I obezvrijedio bi povijesni učinak austrougarskih Srba, koji su uvijek bili ponos i dika cijelog srpstva - rekao je akademik Krestić zamoljen da prokomentira aktualne zahtjeve Vojvođana o većoj samostalnosti pa čak i izdvajanju iz Srbije.
>> Srbija bi najradije da Bunjevci nisu Hrvati
Samo "krem"vojvođani žele "svoju" državu.