Više od 70 posto Poljaka smatra da bi njihova vojska trebala podržati Litvu, Latviju i Estoniju kad bi jedna od tih zemalja bila napadnuta, pokazuju rezultati ankete koju je u ponedjeljak objavio privatni institut Ibris.
Ta velika solidarnost porasla je, kako se čini, zbog politike Rusije koja je pripojila Krim i separatističkog sukoba u Ukrajini. U ožujku 2015. isto mišljenje iznijelo je 63 posto ispitanika.
Međutim, samo 30 posto odraslih Poljaka namjerava se uključiti u oružane, paravojne ili sanitarne snage u slučaju napada na Poljsku, pokazala je telefonska anketa, provedena u rujnu među 1100 osoba.
Oko 44 posto ih je spremno žrtvovati život ili zdravlje za domovinu, ako to situacija zahtijeva. Svaki četvrti Poljak pristao bi žrtvovati svoj dom ili veliku svotu novca, ali samo tri posto riskiralo bi život ili zdravlje svojih bližnjih.
Poljska i tri baltičke zemlje pripadaju NATO-u i napad na jednu od njih automatski se mora smatrati napadom na cijeli savez.
Konzervativna stranka na vlasti u Poljskoj Pravo i pravda nastoji ojačati patriotski duh i pripadnost poljskoj vojnoj tradiciji.
Hapšenja Hrvata u BiH itekako su povezana s ruskom podrškom Republici Srpskoj i M. Dodiku. Bez te podrške do hapšenja ne bi došlo. To što to ovdje u Hrvatskoj mnogima nije jasno i što još uvijek događaje na prostoru Balkana ( Crna Gora, Makedonija, Srbija, BiH ) ne povezuju s Rusijom djelom je rezultat ruske propagande a djelom hrvatske naivnosti kojoj nema ravne. Ne treba se u tom pogledu previše truditi pokazati da su 2 i 2=4. Život će to sam učiniti kao i obično kad za naivne bude kasno. Poljska je zadnja država koja bi imala pravo na naivnost slične vrste no i tako notornu činjenicu ovdje se ironizira. Što se baltičkih zemalja tiče one itekako imaju razloga za zabrinutost jer sve što im se dogodilo u zadnjih 100 godina potvrđuje da im je Rusija jedina konstantna prijetnja.