Ukrajinska strana optužila je danas Rusiju da planira "provokaciju" u nuklearnoj elektrani Zaporižja, najvećoj u Europi, dok je Moskva u isto vrijeme optuživala Kijev da priprema napad na nuklearku, što je rezultiralo panikom među ukrajinskim stanovništvom koje živi u blizini postrojenja. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da su "predmeti koji podsjećaju na eksploziv" postavljeni na krov trećeg i četvrtog reaktora nuklearke "kako bi se možda simulirao napad", podvlačeći da su Rusi, kako je kazao, "jedini izvor opasnosti za nuklearnu elektranu i nitko drugi".
"Svijet to vidi, ne može ne vidjeti", ponadao se Zelenski, koji je francuskog predsjednika Emmanuela Macrona telefonski izvijestio da Rusija planira "opasne provokacije" u nuklearci.
Izbjeglički val u Moldaviju
Ruski nuklearni službenik Renat Karčaj tvrdi, međutim, da će Ukrajinci napasti nuklearku. Kako je kazao u izjavi za rusku televiziju, Ukrajinci će to učiniti tijekom noći 5. srpnja, kada će ukrajinska vojska preciznim dalekometnim oružjem i bespilotnim letjelicama napasti nuklearno postrojenje. I glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova uvjerava da Ukrajina planira izvesti "teroristički napad na nuklearnu elektranu u Zaporižju, s potencijalnim posljedicama za cijeli svijet", s obzirom na to da u tom slučaju, kako je kazala, nijedan kutak planeta neće ostati netaknut i to će to utjecati na sve – zrak, vodu i hranu. Zaharova tvrdi da Zelenski želi iskoristiti nuklearku za svoje "terorističke ciljeve" ne nudeći za to nikakve dokaze, iako je nuklearka Zaporižja još od ožujka prošle godine pod okupacijom ruskih snaga.
POVEZANI ČLANCI:
I prije se dosta nagađalo o mogućnostima napada na nuklearku, što bi moglo dovesti do nuklearne katastrofe, ali ti su strahovi konkretizirani nakon što je ruska strana početkom lipnja namjerno uništila branu Kahovku, koja je osiguravala i vodu za hlađenje nuklearnih reaktora u Zaporižju, izazvavši katastrofu neviđenih razmjera. Tada je postalo jasno da su Rusi spremni i na najgore ratne zločine i zločine protiv civila ne bi li onemogućili ukrajinsku protuofenzivu i tako sačuvali okupirane dijelove Ukrajine. Zbog toga mnogi vjeruju da se iza optužbi Moskve na račun Ukrajinaca možda krije namjera da sami Rusi izazovu nuklearnu katastrofu, baš kao što su sami izazvali prirodnu katastrofu rušeći branu Kahovku. Tvrdnje ruske strane da će ukrajinski napad na nuklearku uslijediti u noći s 5. na 6. srpnja rezultirao je novim izbjegličkim valom i redovima na ukrajinskoj granici s Moldavijom. Dio ruskih vojnika povukao se iz nuklearke još prije nekoliko dana zahtijevajući i od ukrajinskog osoblja da učini isto.
>> VIDEO Ruski ministar obrane poručio kako operacije u Ukrajini nisu poremećene pobunom Wagner grupe
Iz Kremlja poručuju da više nema temelja koji bi opravdavali novo produljenje ugovora o izvozu ukrajinskog žita s obzirom na to da, kako tvrde u Moskvi, druga strana nije uklonila prepreke za izvoz ruskih žitarica i gnojiva, što je bio dio sporazuma, koji je dopuštao izvoz iz tri ukrajinske crnomorske luke kroz vode koje kontrolira Rusija.
Ublažavanje sankcija?
Sporazum što je prvi put potpisan u srpnju prošle godine istječe 17. srpnja, a Rusija je i prije dosadašnjih produljenja stalno prijetila da ga neće produljiti. Novom prijetnjom Rusija zapravo želi osigurati ublažavanje zapadnih sankcija. Naime, izvoz ruskog žita i gnojiva komplicira problem osiguranja i plaćanja, a Financial Times izvještava da se razmatra prijedlog o osnivanju podružnice Ruske poljoprivredne banke, koja je u stopostotnom državnom vlasništvu, kojoj bi bilo dopušteno uključenje u platni sustav Swift, što bi ponovno povezalo Rusiju s globalnom financijskom mrežom, iako bi to očito predstavljalo ublažavanje sankcija i popuštanje agresorskoj strani. Ukrajina se zbog toga snažno protivi takvom rješenju.
POVEZANI ČLANCI:
Zahvaljujući sporazumu o izvozu žita dosad je 30 milijuna tona ukrajinskog žita otpremljeno u svijet, a Rusi tvrde da žito ionako završava samo u bogatim državama Europe, a ne u siromašnim zemljama Afrike, Azije i Latinske Amerike, što potvrđuje i nezadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača u nizu europskih zemalja, koje ugrožava uvoz jeftinog ukrajinskog žita.
Gotovo je, ošla u zrak. Vjetar puše u pravcu Kremlja.