U Hrvatskoj je 2500 žrtava mina. Od tog broja njih 400 je poginulih, no nijedan zakon te ljude ne prepoznaje. U dosadašnjem Zakonu o humanitarnom razminiranju žrtve se, kao i njihova integracija u društvo ne spominju pa nije čudo da se osam godina nakon donošenja zakona pristupilo izradi novog. A on će, s obzirom na to da će razminiranje biti tek jedan njegov dio, dobiti i novi naziv – Zakon o protuminskom djelovanju. Kako doznajemo od ravnateljice Vladina Ureda za razminiranje prof. dr. Dijane Pleštine, novi zakon upravo je u izradi i po planovima bi trebao u Sabor u najkraćem mogućem roku. Za razliku od starog zakona, dodaje, novi će u kvalitetnu javnu raspravu, a s obzirom na aktere koji sudjeluju u izradi – Vladu i Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatski centar za razminiranje, predstavnike sindikata i poslodavaca – trebao bi srediti sve “rupe” iz starog zakona.
Ljudska komponenta
– Novi zakon obuhvatit će žrtve mina i njihovu integraciju u društvo. Primjera radi, toliko se u ovoj državi govori o braniteljima, a ni riječju dosad nisu bili spomenuti u Zakonu o humanitarnom razminiranju. Isto tako, prema Ottawskoj konvenciji, koja pokriva područje protuminskog djelovanja i koje smo se dužni držati, u žrtve mina ubrajaju se i članovi uže obitelji. Ako je otac, primjerice, poginuo zbog mine ili izgubio nogu, žrtve su i njegova supruga te djeca. Novi će zakon sada i to regulirati pa ti ljudi više neće morati kucati na sto vrata da dobiju pomoć. Ubuduće će za to imati pravnu podlogu – objašnjava Pleština. Jedan od detalja koji bi zakon trebao regulirati jest i procesuiranje i kažnjavanje osoba koje uklone ploče koje označavaju minsko područje.
Spas u fondovima EU
Natpis “Pazi, mine!” znači život i njegovo neovlašteno premještanje, skidanje ili uklanjanje treba se najoštrije kazniti, što dosad nije bio slučaj. Iako je od rata prošlo 18 godina, Hrvatska je i dalje, što se tiče mina, među najzagađenijim zemljama. Oko 640 četvornih metara Lijepe naše minski je sumnjivo područje. Potpuno razminiranje trebalo bi se dogoditi do početka 2019. godine, za što treba oko 3,5 milijardi kuna.– Za ovu godinu u proračunu je osigurano 170 milijuna kuna. Najviše se uzdamo u naše projekte kojima ćemo aplicirati za sredstva iz fondova EU – kaže Pleština, no dodaje da je ta procedura komplicirana i teško se može očekivati novac iz tih fondova u kratku roku. Što se pak tiče donacija, dodaje, one su uvijek bile prenapuhane. No, koliko god razminiranje bilo skupo, činjenica je da zbog mina hrvatska privreda svake godine gubi oko 500 milijuna kuna, što zbog šuma koje se ne mogu sjeći, što zbog oranica koje se ne mogu obrađivati.
>> EK: Hrvatska može strukturne fondove iskoristiti za razminiranje
Već je vrijeme da se tim ljudima i njihovim porodicama osigura prava koja im pripadaju odredbom zakona!!!!