Gordan Akrap, stručnjak za sigurnost, gostovao je u emisiji na Večernji TV-u te komentirao aktualna zbivanja u Ukrajini.
- Dobro je da su počeli pregovori i da se razgovara. Agresorska ruska strana sigurno je ostala pri svojim zahtjevima i stavovima dok su Ukrajinci tijekom pregovora zacijelo zahtijevali prekid vatre te povratak vojske na početne pozicije prije napada. Moguće da su tražili i povratak okupiranih regija Donjecka, Luhanska pa čak i Krima - kazao je Akrap na početku te dodao:
- Nadam se da će se u nekom razumnom vremenu približiti stavovi zaraćenih strana. To sada sigurno više odgovara Ukrajini kako bi dobila na vremenu za unutarnju stabilizaciju. S druge strane odgovara i Rusiji jer su očito nepripremljeni te su s prevelikim težnjama ušli u sukob pa nisu ostvarili strateški cilj i jedino napreduju na jugu gdje nastoje spojiti Krim s okupiranim područjima.
Dva najveća ukrajinska grada Kijev i Harkiv unatoč napadima i dalje odolijevaju.
- Vratit ću se na uspješne akcije iz našeg Domovinskog rata. One su imale iznimno kvalitetnu obavještajnu pripremu. Vojska provodi akcije u skladu s političkim odlukama. Ovdje je očito da te ruske obavještajne informacije nisu bile dovoljno kvalitetne. Nije isto kada šaljete kopnene snage preko ravnice i kada morate voditi borbu u gradu. Jer stanovništvo koje se brani protiv agresora ima snažnu motivaciju za obranu. A snage napadača mogu brzo izgubiti moral ukoliko ne ostvaruju ciljeve. Nerijetko se događa da onda ima i predaja vojnika, a prema dosad dostupnim informacijama određeni broj ruskih vojnika na području Harkiva se predao.
Kako komentirate lokaciju gdje se održavaju pregovori te da je osigurava Bjelorusija?
- Prvi ruski prijedlog je bio da to bude Minsk, ukrajinsko vodstvo je predložila druge lokacije pa su se našli negdje između. Ukrajina je na taj način ipak iskazala spremnost za ustupke kako bi došlo do pregovora.
Iz EU su poručili da neće dopustiti postavljanje marionetske vlade u Ukrajini.
- To je jasna poruka Putina. Znalo se da je to osnovni cilj ruskog Blitzkriega. Ta vlada bi blisko surađivala s Rusijom te Ukrajinu u potpunosti okrenula prema Putinu. A to bi dovelo do ozbiljnih podjela u ukrajinskom društvu.
Akrap je naglasio kako nitko nije mogao ova ujediniti zemlje u EU i NATO-u kako je sad to učinio Putin.
- Opet se vraćam na Domovinski rat. Kako je nas ujedinio Milošević svojom agresivnom politikom te srpska pravoslavna crkva i cijeli radikalni srpski akademski krug, tako je situacija i u NATO-u i EU. A Rusija je agresor i više nema što tražiti u međunarodnim odsnosima pod ovakvim vodstvom - kazao je Akrap.
Kriva usporedba. Mološević je ujedinio hrvatski otpor, kao što je Putin ujedinio Ukrainski, samo mi smo imali zabranu kupovanja oružja, a Ukrajna ga dobiva. Europa je mislila da će sve to JNA riješit za mjesec dva, pa se opekla. Nikad nitko u Eu nije rekao da je kod nas bio klasični rat, već građanski rat. Mi smo bili u daleko gorem položaju, prraktički izolirani i pušteni na milost i nemilost pa što bude. I zato tu Europu koja nije poduzela tada ništa ne šljivim 5%.