U ekskluzivnom razgovoru za Večernji list, ministar rada i zadruga i socijalne skrbi u Iranu, Dr. Ali Rabiei, koji je sa visokom iranskom delegacijom posjetio Hrvatsku, govorio je kako je njegov posjet potvrda o realizaciji mnogih sporazuma koji su potpisani za vrijeme posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Iranu.
Između ostalog, iranski minister oduševljem je statusom muslimana u Hrvatskoj tvrdeći kako u svijetu nije nigdje video tako dobar suživot. Isto tako, osvrnuo se I na danas nezaobilaznu temu krizu u zemljama Zaljeva .
Kako ocjenjujete Vaš posjet Hrvatskoj, vidim da je bilo dosta aktivnosti?
- Prije svega moram reći da se nakon samostalnosti Hrvatske dogodilo puno stvari. Proces demokratizacije društva i institucija u Hrvatskoj dobro je napredovao. S druge strane, mnoge zemlje koje su stekle neovisnost, u procesu razvoja još uvijek imaju problema naslijeđenih iz prošlosti. Hrvatska je u političkim i gospodarskim okvirima dobro organizirana i vidi se razvoj demokracije. Mi smo sretni da je Hrvatska tako dobro napredovala u demokratizaciji društva. Hrvatska kroz članstvo u EU je dosta napredovala i to predstavlja veliku perspektivu za Hrvatsku. Čitao sam nedavni članak u Večernjem listu koji je komentirao posjet Trumpa našoj regiji. Veseli me jer sam vidio koliko su hrvatski mediji zreli u smislu svjetske politike. Pozadina posjeta naše delegacije Republici Hrvatskoj povezana je s posjetom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Iranu. Prilikom posjeta gospođe Kitarović Islamskoj Republici Iran potpisana su dva sporazuma. Jedan je bio o državnoj suradnji, a drugi vezan za suradnju u privatnom sektoru. Za rujan ove godine je planiran posjet izaslanstva iranskog privatnog sektora na visokoj razini u Hrvatsku, što će pridonijeti efikasnosti gospodarskih i trgovinskih odnosa.Uočio sam nedostatake u razvoju odnosa u gospodarskoj suradnji dviju zemalja, a to su nepoznavanje potencijala suradnje. No s razmjenama gospodarskih delegacija iranskihi hrvatskih poduzetnika i boljim upoznavanjem ovaj problem će se riješiti. U okviru bivše Jugoslavije, Hrvatska s Iranom je imala dobre gospodarske odnose. No u fazi nastojanja Hrvatske za ostvarivanjem samostalnosti bili smo suočeni sa prekidom komunikacije. Sada postoji potreba za obnovom odnosa I potencijalne suradnje. Hrvatska u EU, a Iran u Aziju može biti ulaz za jedno I drugo gospodarstvo. Moramo spojiti kapilare gospodarstva naših država i premostiti sve što u gospodarstvu treba premostiti. U svrhu rješavanja tih problema sam doputovao u Hrvatsku.
Zašto ste čekali godinu dana od dolaska Hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u Iran i zašto sada realizacija tada potpisanih ugovora?
Do sad suradnja gospodarstvenika odvijala se na nižoj razini, na razini gospodarskih komora dviju zemalja. Također tu je bilo niz posjeta gospodarstvenika Hrvatskoj. No, zbog političke situacije u Hrvatskoj nije bilo mogućnosti da planiramo i osiguramo posjet visokog izaslanstva u Hrvatsku. Ovih dana posjetili smo mnoge tvrtke u Hrvatskoj i održali gospodarski forum. Na gospodarskom forumu razgovaralo se sa zainteresiranim tvrtkama iz Hrvatske. S Hrvatskom se može surađivati u mnogim područjima, postoji mnogo sektora koje smo prepoznali kao potencijale za buduću suradnju. Posjetili smo tvornice i upoznali smo kapacitete električnih generatora za proizvodnju struje u elektranama u Hrvatskoj.Također Iranski poljoprivredni proizvodi, kao što su šafran i orašasti plodovi mogu biti ponuđeni kroz Hrvatsku na europsko tržište.Na primjer, sličan projekt ima Španjolska koja pakira I prodaje iranski šafran cijelom svijetu. Zašto to ne bi i Hrvatska činila? S mog stajališta postoji veliki potencijalza suradnju Hrvatske i Irana u području nafte, plina i petrokemiji. Možemo deponirati iransku naftu I skladištiti je na naftnim terminalima u Hrvatskoj .Postoji podloga za suradnju u različitim sektorima za razvoj gospodarskih odnosa između dviju zemalja.
Mi smo zainteresirani za suradnju u području pomorstva, luka i brodova, i tako dalje. Možemo surađivati u izgradnji luke i infrastrukture. Također u dugovorčnom planu možemo pregovaratiI o koncesijama luka. Osim industrije, energetike, prometa i infrastrukture mogućnosti suradnje između dviju zemalja mogu se tražiti i u drugim sektorima kao što sukultura i turizam. Islamska Republika Iran u razdoblju nakon sankcija planira otvoriti 3-2 milijuna radnih mjesta i za rješavanje problema nezaposlenosti planira privući investicije od preko 220 milijardi $. Imamo vrlo velike mogućnosti gospodarske suradnje s drugim zemljama ,a mnoge zemalje su I pozdravile tu priliku. Mi očekujemo da će Hrvatske tvrtke ulagati u iransko tržište jer sada je tržište otvoreno cijelom svijetu.
S kime ste se sastali?
Sastao sam se sa Potpredsjednicom Vlade Republike Hrvatske i Ministricom gospodarstva, poduzetništva i obrta, Martinom Dalić i Ministrom rada i mirovinskoga sustava Markom Pavićem. U našim razgovorima ukazali smo na važnost obnove gospodarskih veza između Republike Hrvatske i Islamske Republike Iran s ciljem maksimalnog iskorištavanja potencijala i postizanja uzajamno korisnih rezultata. Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić upoznao nas je sa situacijom na tržištu rada te s reformama u području mirovinskoga sustava. Ministar Pavić upoznao nas je i sa paketom mjera aktivne politike zapošljavanja, a tu je posebno naglasio aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i resornoga ministarstva vezane uz gospodarski rast i razvoj kroz mjere za poticanje zapošljavanja u Republici Hrvatskoj, jer i Hrvatska i Iran imaju isti problem oko zapošljavanja. Zacrtali smo mnogo ciljeva, a jedan od njih je uspostava platnog prometa između dviju država. Ono što je najvažnije da smo postigli dogovor kako između Hrvatskog i Iranskog bankarstva ne postoji nikakav problem za što smo dobili i potvrdu guvernera HNB Borisa Vujčića.Taj dokument služi kao vodič da banke koje posluju u Hrvatskoj imaju priliku za obavljanje bankovnih transakcija bez ikakvih ograničenja između dviju država jer to mora biti preduvjet za ekonomsku i trgovinsku suradnju. Ne može biti suradnje u gospodarstvu između dvije države ako između njih ne funkcionira bankarski sistem i novčane transakcije.
Bili ste u Hrvatskom Saboru, kakvi su Vaši dojmovi? Je li atmosfera u hrvatskom parlamentu ista kao i u iranskom?
Istina, bio sam u Hrvatskom Saboru gdje sam se sastao sa predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem, kao i sa saborskom zastupnicom, Ljubicom Lukačić s kojima sam vodio jako zanimljiv razgovor. Odlučio sam u saboru gledati i sjednicu jer za mene je sabor simbol demokracije i solidarnosti te zajedništva. Mogu vam reći, iako sam slabo razumio o čemu se raspravljalo, no jako je bilo zanimljivo promatrati. I nema neke razlike u raspravljanju…sve je žestoko i temperamento i u interesu zemlje.
Posjetili se Islamski centar u Rijeci.Jeste li zadovoljni statusom muslimana u Hrvatskoj?
Posjetio sam Islamski centar u Rijeci gdje sam bio pozvan na jednu večeru. Bio sam oduševljen kada je na večeri, na koju nas je pozvao glavni imam riječke džamije, Hajrudin Mujkanović, za našim stolom sjedio i Velečasni Matija Matečić. To pokazuje bliskost crkve i džamije što je za mene velika stvar. U mnogim europskim zemljama danas, za koje smatraju da su daleko napredovale u demokraciji, toleranciji te suživotu, ne možete vidjeti takvu sliku da dvije vjere sjede za istim stolom. Za vrijeme mog boravka osjećao sam tolerantnost Hrvatske.Za mene kao političara to je jako važna stvar, suživot i tolerancija. Lijepo je vidjeti takvu sliku na Balkanu koji je poznat po krvavim ratovima i sukobima koji su se dogodili na tom području, a ne zaboravimo, i Prvi i Drugi svjetski rat počeo je na Balkanu.
Kako Iran gleda na novonastalu zaljevsku krizu i rat u Siriji?
Nema sumnje da Amerika traži svoj interes u našoj regiji. Neki ratovi koji proizlaze iz tih interesa već se događaju oko nas. Njegovo putovanje u našu regiju imalo je za cilj prodavati oružje i pokupiti što više novaca iz naše regije i to mu je uspjelo. Isto tako, uspjelo mu je posvađati Katar i Saudijsku Arabiju jer Trumpu ne odgovara mir na tom području.
Što se tiče naše intervencije u Siriji ona je došla isključivo kako bi spriječili širenje terorizma. Možete zamisliti situaciju da Sirijom i Irakom vlada ISIL? Što bi to značilo za svijet? Ono što mi činimo i u Iraku i u Siriji zapravo je obrana čitavog svijeta.
Hoće li u budućnosti biti vojna intervencija u Siriji od strane SAD-a?
To pitajte Trumpa, on to jedini zna.
Airbus dobrano ima koristi od otvaranja Irana, Mercedes ne može u kratkom vremenu ne može proizvesti auta koliko njima treba, jedino se mi skanjujemo u svezi suradnje sa Iranom. Kod njih ima jedna zanimljiva stvar. Ušteđevinu pretežno čuvaju kod sebebe a ne u bankama i plaćaju živom lovom.