Do prije 40 godina Kina je držala samo pet posto svjetske proizvodnje čelika, do prije 10 godina trećinu, a danas svaka druga tona čelika ima na sebi oznaku “Made in China”! Lani je u svijetu proizvedeno 1700 milijuna tona čelika, od čega u Kini 831 milijun, osam puta više nego u drugoj zemlji po proizvodnji, Japanu, koji ga godišnje proizvede 104 milijuna tona. Treća je Indija sa 101 milijun tona, a četvrte su Sjedinjene Američke Države koje su pale na samo pet posto svjetske proizvodnje, tj. na oko 81 milijun tona, premalo za domaće potrebe. Amerikanci tvrde da je Kina zagospodarila svjetskom proizvodnjom čelika, ali i ostalih roba, nepošteno, preko tečaja i visokih državnih subvencija, pa su joj u ožujku uveli 25 posto carine na čelik i 10 posto na aluminij kako bi zaustavili uvoz u SAD. No, iste te carine pogađaju i najvažnije američke partnere čiji je udio u svjetskoj trgovini čelika bitno manji. Trgovinski rat uvijek za sobom povlači mjere odmazde, tako da se čeka kako će Europska unija odgovoriti na lipanjsko proširenje carina i na nju. Sad su međusobne carine niže od tri posto. Kina se od Trumpovih mjera vjerojatno neće ni nakašljati, a Europa se i bez izravnih carina sa SAD-om boji pritiska kineske robe. Dan DiMicco, moćnik iz američke industrije čelika i jedan od Trumpovih savjetnika iz predsjedničke kampanje, čvrsto brani Trumpov potez, jer je, kako piše za politički portal The Hill, u 20 godina u SAD-u u industriji nestalo 60 tisuća tvrtki i pet milijuna radnih mjesta.
Slijedi 40.000 otkaza
– Nijedna zemlja ne može biti ekonomski samodostatna ako u glavnim resursima ovisi o drugima – tvrdi DiMicco koji očito predvodi novi val globalnog protekcionizma zbog kojega se ostali u svijetu drže za glavu. Nezadovoljnih ima i u SAD-u, a studija tamošnjeg Vijeća za vanjsku trgovinu procjenjuje da će carine vrlo brzo uništiti 40 tisuća radnih mjesta u automobilskoj industriji. Desni populistički pokreti navijaju za Trumpa, a ima mišljenja da bi sve moglo završiti američkim izlaskom iz Svjetske trgovinske organizacije WTO, što bi uzdrmalo globalne ekonomske tijekove kakve sada poznajemo i usporilo rast svjetske ekonomije. Prenošenje carine prema EU, Kanadi i Meksiku dovest će do protumjera tako da trgovinski rat neće zahvatiti samo metalsku branšu. Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb, pojašnjava da Kina nije jedini američki problem, već i ekonomska logika u vlastitoj zemlji. SAD je godinama zanemarivao svoje čeličane koje tehnološki znatno zaostaju za sličnim postrojenjima u konkurentskim državama.
Ulaganja se nisu isplatila
– Industrija čelika je kapitalno jedna od najintenzivnijih te traži puno ulaganja koja se vlasnicima čeličana nisu isplatila. Trump pokušava smanjiti uvoz kako bi pridobio investitore, ali teško da će u tome uspjeti. Industrija specijalnih čelika otišla je iz Amerike, ali su napravljeni veliki iskoraci u farmaciji, avioindustriji i kemijskoj industriji – ističe Lovrinčević.
Europska unija drži 10 posto svjetske proizvodnje čelika (prije deset godina držala je 15%), s Njemačkom (43,4 milijuna tona) na sedmom i Italijom (24 milijuna tona) na 10. mjestu. Hrvatske tvrtke i vlasti zasad šute, a prema podacima Hrvatske gospodarske komore, iz Hrvatske je 2016. na američko tržište izvezeno roba u vrijednosti od 222 tisuće eura, od čega čelika za oko 175 tisuća eura i aluminija za 47 tisuća eura.
Sreća da mi ništa ne proizvodimo, pa nas baš briga za američke carine.