Danas je 194. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je u ponedjeljak novu rusku vanjskopolitičku doktrinu utemeljenu na konceptu "ruskog svijeta" koji konzervativni ideolozi koriste za opravdavanje interveniranja u inozemstvu u cilju zaštite rusofonog stanovništva. Američki obavještajci procijenili su da Moskva kupuje topničko streljivo od Sjeverne Koreje.
Poštovani čitatelji, ovaj članak s praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događanja:
14:02 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kritizirao je britansku premijerku Liz Truss jer, prema njemu, nije u stanju postići kompromis i kazao je kako Velika Britanija neće ojačati svoju poziciju na međunarodnoj sceni pod njezinim vodstvom.
"Ona brani britanske interese ne uzimajući u obzir pozicije drugih ni na koji način i bez ikakvih pokušaja kompromisa. Ne mislim da će to pomoći Britaniji da zadrži ili ojača svoju poziciju u međunarodnoj areni, koja je očito poljuljana nakon što je napustila Europsku uniju".
12:00 - Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova izjavila je da političari Europske unije bivaju "suicidalni" oko opskrbe ruske energije. prenosi Reuters.
11:43 - Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan izjavio je kako su za energetsku krizu u kojoj se nalazi Europa krive sankcije nametnute Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Rekao je da europske nacije "žanju ono što su posijale" nametanjem ekonomskih ograničenja Rusiji, prenosi agencija France-Presse.
"Odnos Europe prema Putinu, njezine sankcije, doveli su Putina - voljno ili ne - do točke da kaže: 'Ako ti učiniš ovo, ja ću učiniti ono.'Koristi sva svoja sredstva i oružje. Prirodni plin je, nažalost, jedan od njih", izjavio je turski predsjednik.
10:39 - Najveći ruski plinovod Sjeverni tok 1 neće pustiti plin dok Siemens Energy ne popravi neispravnu opremu, rekao je za Reuters zamjenik izvršnog direktora Gazproma Vitalij Markelov.
Gazprom je u petak priopćio da će plinovod Sjeverni tok 1 ostati zatvoren jer je iz turbine na kompresorskoj stanici iscurilo motorno ulje, zbog čega su skočile veleprodajne cijene plina.
Na pitanje kada će Sjeverni tok 1 ponovno početi ispumpavati plin, Markelov je rekao: “Pitajte Siemens. Prvo moraju popraviti opremu.”
Siemens pak s druge strane tvrdi kako curenje motornog ulja nije razlog da se zaustavi protok plina te da bi se to bez problema moglo 'začepiti' na licu mjesta.
10:19 - Oko 419 tisuća ljudi napustilo je Rusiju u prvoj polovici 2022., dvostruko više nego godinu prije, objavila je ruska novinska agencija RBC.
To je i prvi period u nedavnoj ruskoj povijesti gdje je emigracija viša od imigracije. Ruska statistička agencija Rosstat nije dala detalje o nacionalnosti onih koji su napustili zemlju.
Rusija tradicionalno privlači imigrante iz bivših sovjetskih republika. Ove godine kretanje stanovništva išlo je u drugom smjeru – oko 369 tisuća ljudi otišlo je u bivše sovjetske države, a iz njih je u Rusiju ušlo 295 tisuća ljudi. Gotovo 80 tisuća ljudi odabralo je Ukrajinu kao svoju destinaciju.
9:25 - Kremlj je komentirao izbor nove premijerke Velike Britanije Liz Truss i njihova očekivanja odnosa dvije zemlje nakon što ona stupi na vlast.
"Sudeći prema izjavama koje je dala gospođa Truss kad je bila još ministrica vanjskih poslova, možemo reći sa sigurnošću kako ne očekujemo promjene na bolje", ustvrdio je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov, prenosi agencija TASS.
9:17 - Predsjednik Vladimir Putin prisustvovao je na velikim vojnim vježbama u kojima su sudjelovale Kina i nekoliko drugih zemalja koje su u prijateljskim odnosima s Rusijom, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov lokalnim novinskim agencijama.
Putin se sastao s ministrom obrane Sergejem Šojguom i načelnikom vojnog stožera Valerijem Gerasimovim na vojnom poligonu Sergejevski i mogao je kasnije promatrati završnu fazu vojnih vježbi, citiran je Peskov.
Vojne vježbe, nazvane Vostok-2022, započele su 1. rujna i trebale bi se održavati do 7. rujna na nekoliko poligona na krajnjem istoku Rusije i u vodama njezine istočne obale.
U vježbama će sudjelovati više od 50.000 vojnika i više od 5.000 jedinica vojne opreme, uključujući 140 zrakoplova i 60 brodova.
8:40 - Ukrajinske vlasti objavile se posljednju procjenu ruskih vojnih gubitka. Navode kako je do sada poginulo oko 50 000 ruskih vojnika.
These are the indicative estimates of Russia’s combat losses as of Sept. 6, according to the Armed Forces of Ukraine. pic.twitter.com/ognGwFUsO7
— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) September 6, 2022
7:15 - Američki obavještajci procijenili su da Moskva kupuje topničko streljivo od Sjeverne Koreje, izvijestio je New York Times u ponedjeljak, nakon ranijih izvješća da je ruska vojska počela koristiti bespilotne letjelice iranske proizvodnje.
Dužnosnici američke vlade rekli su za Times da kupnje pokazuju da su sankcije počele djelovati i smanjivati sposobnost Rusije da vodi svoju invaziju na Ukrajinu, koju je Moskva nazvala "specijalnom vojnom operacijom".
Izvješće Timesa navodi da nedavno deklasificirani obavještajni podaci nisu pružili nikakve pojedinosti o tome što je kupljeno, osim što je navedeno da su isporuke uključivale topničke granate i rakete. Očekuje se da će Rusija kupovati još takve opreme, izvijestio je Times.
Prošlog mjeseca, američki dužnosnik rekao je Reutersu da su ruski dronovi iranske proizvodnje pretrpjeli "brojne kvarove". Dužnosnik je rekao da Rusija najvjerojatnije planira nabaviti stotine bespilotnih letjelica (UAV) serije Mohajer-6 i Shahed.
Ukrajina je nedavno pokrenula protuofenzivu na nekoliko lokacija, uključujući i okolicu Hersona, koji je Rusija okupirala na početku invazije. U pripremama za te napade, ukrajinske snage napale su ruska opskrbna područja, uključujući skladišta streljiva.
Dužnosnici su rekli da sankcije Zapada ograničavaju mogućnost Rusije da zamijeni vozila i oružje uništeno u Ukrajini.
7:00 - Ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je u ponedjeljak novu rusku vanjskopolitičku doktrinu utemeljenu na konceptu "ruskog svijeta" koji konzervativni ideolozi koriste za opravdavanje interveniranja u inozemstvu u cilju zaštite rusofonog stanovništva.
"Humanitarna politika" na 31 stranici, objavljena nakon više od šest mjeseca rata u Ukrajini, kaže da bi Rusija trebala "štititi, čuvati i promicati tradicije i ideale ruskog svijeta".
Premda je predstavljena kao neka vrsta strategije 'meke' sile, ona kao službenu politiku potvrđuje ideje o ruskoj politici i religiji koje neki tvrdolinijaši koriste za opravdavanje ruske okupacije dijelova Ukrajine i pružanja potpore odmetnutim proruskim entitetima na istoku te zemlje.
"Ruska Federacija pruža potporu svojim sunarodnjacima koji žive u inozemstvu u ostvarivanju njihovih prava, kako bi osigurala zaštitu njihovih interesa i očuvanje njihova ruskog kulturnog identiteta", navodi se u dokumentu.
U dokumentu se ističe da veze sa sunarodnjacima u inozemstvu Rusiji omogućuju "jačanje njezine slike na međunarodnoj sceni kao demokratske zemlje koja teži stvaranja multipolarnog svijeta".
Putin godinama ustraje na po njegovu mišljenju tragičnoj sudbini gotovo 25 milijuna etničkih Rusa koji žive izvan Rusije u državama koje su nastale nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.,što smatra geopolitičkom katastrofom.
Rusija i dalje smatra bivši sovjetski prostor, od Baltika to središnje Azije, svojom legitimnom sferom utjecaja, čemu se mnoge od tih zemalja protive kao i zapad.
Nova politika ističe da bi Rusija trebala povećati suradnju sa slavenskim nacijama, Kinom i Indijom te dodatno ojačati svoje veze s Bliskim istokom, Latinskom Amerikom i Afrikom.
Moskva bi po dokumentu trebala dodatno ojačati i odnose s Abhazijom i Osetijom, dvjema gruzijskim regijama koje je priznala nakon rata s Gruzijom 2008., kao i s dvije odmetnute regije na istoku Ukrajine, Donjeckom i Luhanskom Narodnom Republikom.
bez komentara: "Norveški sistem za izvoz plina trebao bi u Evropu isporučiti rekordne količine energije u ovoj godini, nakon rujanske pauze radi održavanja, rekao je šef operatora plinovodnog sistema Gassco. Norveška je ove godine postala najveći opskrbljivač Evrope plinom, pretekavši Rusiju i prije prošlotjednog zatvaranja plinovoda Sjeverni tok 1, prema podacima Refinitiv Eikona. "