Nakon što je zrakoplov Enola Gay u 08.15 sati 6. kolovoza 1945. bacio atomsku bombu na Hiroshimu, u tom gradu je ili odmah ili sljedećih mjeseci od posljedica radijacije preminulo oko 140.000 ljudi.
Kao i na svakoj komemoraciji zadnjih 65 godina, točno u trenutku kad je bomba pala održana je minuta šutnje nakon čega su zazvonila zvona. U spomen na mrtve, od kojih su mnogi umrli od žeđi, prolivena je voda.
Gradonačelnik Hiroshime pozdravio je odluku Washingtona da pošalje svog veleposlanika na komemoraciju. Naime, to se smatra znakom da bi predsjednik Obama za posjeta Japanu mogao doći u Hiroshimu kao prvi američki predsjednik koji će to učiniti za svojeg mandata.
Veleposlanik SAD-a John Roos napomenuo je da je njegovo prisustvo još jedan znak odlučnosti Baracka Obame da ustraje u projektu globalnoga nuklearnog razoružanja:
– Za dobrobit budućih generacija, moramo nastaviti skupa raditi na tome da ostvarimo viziju svijeta bez nuklearnog oružja.
Za nuklearno razoružanje, "od Ground Zero do Global Zero", zalaže se i glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon, također prvi put prisutan na komemoraciji, koji je okupljenima rekao:
– Život je kratak, ali sjećanje je dugo. Za mnoge od vas taj dan još traje, jasan kao bijela svjetlost koja je zažarila nebo, mračan kao crne kiše koje su uslijedile.
Trebali su namamiti Hitlera luksuznom brijačnicom za njegov tip brčića, i onda samo tamo baciti bombu.