Vlada je danas donijela uredbu kojom su propisani novi koeficijenti za izračun plaća u državnim i javnim službama i koja je, na kraju, umnogome uvažila zahtjeve sindikalno najglasnijih resora, zdravstva i obrazovanja. Uz najveće povećanje plaća u povijesti, kako ga je nazvao premjer Andrej Plenković, novi sustav donosi znatno manji broj kategorija radnih mjesta i kroz nove koeficijente dokida stotine dosadašnjih dodataka kojima se kroz godine gasilo nezadovoljstvo zaposlenih u pojedinim službama.
Jednaka plaća za jednak rad
Premijer je pritom ponovno naglasio kako je osnovni cilj reforme osigurati da svi u službama dobiju jednaku plaću za jednak rad, neovisno o tome u kojem su resoru zaposleni. Kazao je i kako se Vlada vodila logikom da se veći rast osigura onima koji imaju niže plaće, ali i naglasio kako su plaće rasle svima, dakle za svih 240.000 zaposlenih u državnim i javnim službama. U državnim službama zaposlenicima sa srednjom stručnom spremom plaće će u travnju u prosjeku biti 47 posto više nego u travnju prošle godine, za one s višom spremom za 48 posto, a za visoku stručnu spremu za 28 posto više. U javnim pak službama plaće će u prosjeku biti više za oko 13,5 posto.
Kad je riječ o prosvjeti, u kojoj dio sindikata prijeti prosvjedima i štrajkom, Vlada je prihvatila većinu sindikalnih zahtjeva vezanih uz korekcije ranije ponuđenih koeficijenata. Nastavnici, učitelji, stručni suradnici i odgajatelji umjesto dosadašnjeg platnog razreda sedam prelaze u viši, osmi platni razred. Tako nastavnicima, primjerice, u srednjim školama u odnosu na neto plaću isplaćenu u veljači, a prihvaćanjem argumentiranih zahtjeva Sindikata učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, neto plaće rastu od 180 do 256 eura ovisno o njihovu stupnju napredovanja. Primjerice, nastavniku s 30 godina staža koji živi u Zagrebu, a bez poreznih olakšica s 1276 eura neto plaće u veljači po novom će neto plaća iznositi 1470 eura. Onom koji je napredovao u status mentora koji ima 20 godina staža, živi u Zagrebu bez poreznih olakšica s 1330 eura neto plaća raste na 1514 eura. Nastavniku savjetniku neto povećanje po novim prihvaćenim zahtjevima iznosi 215 eura pa može računati na neto plaću u iznosu od 1647 eura, dok nastavnik koji je napredovao do najvećeg statusa – onog izvrsnog savjetnika, a koji živi u Zagrebu i ima 20 godina staža, neto plaća raste za 256 eura pa može očekivati iznos od 1800 eura.
Vlada je, među ostalim, prihvatila i zahtjeve sindikata za razdvajanjem radnog mjesta domara na dva radna mjesta, umjesto prvog prijedloga jednog radnog mjesta. Budući da većina domara u našim školama obavlja složenije poslove održavanja energetskih postrojenja, sada su usvojena dva mjesta – domar i stručni radnik na tehničkom održavanju. Tako će domari s 20 godina radnog staža, umjesto 875 eura koje su dobili u veljači, sada s usvojenim promjenama moći računati na 154 eura višu neto plaću – 1030 eura. U viši platni razred, prema zahtjevima sindikata, onaj osmi, čiji su koeficijenti u rasponu 2,01-2,30, prelaze i tajnici i voditelji računovodstva. Koeficijent je povećan i za kuhare s prvotnih 1,25 na 1,30. No Vlada nije prihvatila prijedlog sindikata za povećanje koeficijenata za spremačice, nego je ostala kod svog prvotnog prijedloga. Naime, sindikati su tražili povećanje s 1,06 na koeficijent 1,15 pa će tako spremačici s 20 godina staža plaća rasti 88 eura, s dosadašnjih 741 na 830 eura.
Ovo, međutim, nije zadovoljilo najglasniji sindikat Preporod, kao ni sindikat znanosti, kojima je nejasno zašto je Vlada žurila danas donijeti uredbu, umjesto da je preostalo vrijeme do početka ožujka iskoristila za popravljanje, kako kažu, velikog broja očitih propusta za konkretna radna mjesta u sustavu. Demantiraju, također, premijerovu tvrdnju da se radi o najvećem povećanju plaća dosad pa navode da su 1997. godine plaće rasle 22 posto, 1998. 27 posto, a 1999. godine 18 posto, dok ova reforma plaće u javnim službama povećava oko 14 posto.
VEZANI ČLANCI:
Prosvjed i štrajkove najavljivali su i iz liječničkog sindikata, koji je sada ipak relativno zadovoljan finalnom verzijom koeficijenata.
– Uvažili su dobar dio naših prijedloga za niveliranje i uređivanje odnosa među radnim mjestima liječnika, ali tu priča nije gotova. Ovo jest korak u dobrom smjeru, na tome treba dalje graditi i nastaviti rješavati probleme na koje smo ukazali. HLS će zajedno s ostalim liječničkim udrugama i dalje nastaviti raditi u tom smjeru, konstruktivnim prijedlozima ćemo raditi na podizanju standarda liječenja za pacijente s ciljem da se možemo propisno posvetiti svakom pacijentu kako on zaslužuje – rekla je dr. Renata Čulinović Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata.
Časnicima od 2084 eura
Uz plaće u državnoj i javnim službama, posebnom su uredbom znatno povećani koeficijenti za izračun plaća djelatnih vojnih osoba, koji nisu rasli još od 2008. godine. Dapače, u ožujku 2013. oni su im zbog gospodarske krize bili smanjeni za 3 posto, da bi im se lani odobrio privremeni dodatak na plaću od 100, 80 i 60 eura, jednako kao i zaposlenima u državnim i javnim službama. Danas su im pak Vladinom uredbom koeficijenti znatno povećani, posebno oni najniži za vojnike, odnosno mornare bez čina, koji će, s novim koeficijentom od 1,60, za čak 37,5 posto većim od dosadašnjeg, imati bruto plaću 1515,49, odnosno oko 1080 eura neto. Bruto plaća pozornika s 1148 raste na 1658 eura, a razvodnika s 1194 na 1705 eura. Dočasničke plaće kretat će se od 1800 eura za skupnika do 2179 za časničkog namjesnika, a časničke od 2084 za poručnika do 2984 eura za brigadira.
FOTO/VIDEO Ovo je obnovljena zgrada u Karlovcu: Pucaju joj zidovi
Gledajući likove iz Preporods i sindikata znanosti postaje mi muka znajuči dobro kakve su osobe ali kakve su ne smijem pisati. Inače Preporod i sindikat znanosti ne žele prihvatiti ka nijhov rad nije veće vrijednosti neko rad profesora u srednjoj školi, snobovski zahtjevaju veću razliku. Kada bi urasili test znanja iz jednake struke visokoškolskog profesora i profesora u srednjoj školi dokazalo bi se kako srednjoškolski imaju više znanja, a kada bi se ocjebjivali momenti težine rada, srednjoškolski imaju puno teži rad. Ako budu ustrajni sa nepravednim zagtjevima mogu se pohaviti plakati o njima kakvi su u stvarnosti.