Pred Vama je 6. predavanje Virtualne učionice pisanja EU projekata, fleksibilnog, virtualnog i besplatnog tečaja kako uspješno napisati EU projekt.
Kurikulum kao i sva dosad objavljena predavanja i zadaće možete naći klikom na link. Na Facebooku je otvorena grupa za polaznike Virtualne učionice. Na njoj možete postavljati pitanja, komentirati i riješavati zadatke zajedno s drugim polaznicima.
ANALIZA PROBLEMA I ANALIZA DIONIKA
Analiza problema je uz analizu dionika važan alat koji pomaže u dizajniranju i upravljanju projektom. Za kvalitetnu analizu problema poželjno je uključiti što više dionika, kako bi se pomoću različitih pogleda i mišljenja dobila što objektivnija i šira slika, a što pozitivno utječe na stvaranje konsenzusa i razumijevanja među dionicima.
Analiza problema
Analizom problema olakšava se određivanje potreba i razvojnih tema određene društvene skupine ili područja i pomaže u identificiranju teme kojom se potrebno baviti kao bi se postigla društvena promjena kojoj projekt teži. Osim toga, analiza problema omogućuje bolje razumijevanje uzroka i posljedica, kao i identifikaciju problema ciljnih skupina. Analizom problema određuje se i veličina pojedinog problema i resursa potrebnih za njegovo rješavanje, a poželjno ju je provoditi u fazi formuliranja projekta.
U analizi problema prvi korak je definiranje teme odnosno okvira i predmeta analize. Zatim je potrebno odrediti koji su glavni problemi koje želimo riješiti projektom, a kao zadnji korak u analizi koristi se problemsko stablo kao alat za vizualizaciju problema. Kod određivanja glavnog problema treba ukazati na postojeće negativno stanje, a ne prikazivati nepostojanje rješenja za neki problem.
Alat za izradu analize problema
Problemsko stablo u skupini ljudi u radonici nastaje tako da se na papiriće „nabaca“ niz problema koji se tiču identificirane ciljne skupine i sektora s kojim se želi baviti, a zatim se analizira povezanost tih problema i papirići se rasporede iznad i ispod s obzirom na međusobnu povezanost, te se strelicama označi međusobna ovisnost. Skicira se stablo međuovisnosti problema koji se slažu po principu uzroka i posljedice. Zatim treba sve pojmove složiti u hijerarhijsku piramidu, odnosno posložiti sve probleme kao stablo tako da su uzroci na dnu, a posljedice prema vrhu. Takva vertikalna problemska logika treba se detaljno prezentirati u poglavlju relevantnosti projektne aplikacije što utječe i na kvalitetu projektnog prijedloga, ali i daje smjernice za daljnje analize.
Zrcalna pozitivna slika problemskog stabla može poslužiti u analizi ciljeva. U tom slučaju problemi se prikazuju kao rješenja i daju odgovor na pitanje što treba učiniti da bi se neki negativni trend izbjegao ili preokrenuo. Kod definiranja ciljeva, jednostavno treba pretvoriti uzroke i posljedice postojećeg stanja u rješenja ili načine za poboljšanje stanja koje bi se projektom željelo postići. Primjerice, ako je uzrok problema nedostatak vještina radne snage, posljedica čega je visoka stopa nezaposlenosti, rješenje bi bilo povećanje specifične kompetencije radne snage, ili se stanje može poboljšati povećanjem pristupa radnim mjestima dugotrajno nezaposlenim osobama.
Problem koji je stajao na vrhu problemskog stabla u projektu će biti predstavljen kao opći problem, a isti u zrcalnom obliku cilja postaje opći cilj projekta. Opći cilj opisuje općeniti i dugoročni cilj koji je u skladu sa širim kontekstom politika sektora u kojemu se projektna intervencija planira. Opći cilj se u pravilu ne može postići za vrijeme trajanja projekta, već projekt doprinosi ostvarenju općeg cilja. Treba imati na umu da opći cilj projekta treba usuglasiti s općim ciljem natječaja na koji se prijavljuje. Specifični ciljevi odnosno svrha projekta su sljedeći u hijerarhiji stabla ciljeva, a oni se moraju ostvariti za vrijeme trajanja projekta. Važno je logikom povezivanja u projektu pokazati kako specifični ciljevi doprinose postizanju općeg cilja. Da bi se ciljevi ostvarili, projekt mora imati konkretne aktivnosti i definirane rezultate koji vode prema svrsi projekta.
Analiza dionika
Dionici (eng. stakeholders) projekta ili programa su pojedinci, skupine, organizacije ili tvrtke koje imaju ili mogu imati značajan interes u uspjehu ili neuspjehu projekta, bilo da su u projekt uključeni kao aktivni sudionici, savjetnici, vanjska interesna skupina ili u nekoj drugoj funkciji. Osnovna postavka analize dionika je da različite skupine imaju i različite interese, kapacitete i probleme. Njih je potrebno individualno analizirati u procesu pripreme projekta kako bi ih se razumjelo i anticipiralo, a sam projekt usmjerilo prema adekvatnoj identifikaciji problema i ciljeva te odabiru strategije djelovanja.
U kontekstu EU programa bitno je poznavati terminologiju i definicije sljedećih pojmova:
1. dionici su pojedinci ili institucije koje direktno ili indirektno mogu osjetiti pozitivne i negativne efekte provedbe projekta ili programa;
2. korisnici (eng. beneficiares) su svi koji na bilo koji način osjećaju pozitivne efekte projekta, a pritom su ciljne skupine (eng. target groups) one koje osjećaju direktne pozitivne efekte na razini specifičnog cilja projekta, dok su krajnji korisnici (eng. final beneficiaries) oni koji pozitivne efekte osjećaju dugoročno i to na razini društva ili određenog sektora u cjelini (npr. djeca imaju dugoročno koristi od razvoja sustava obrazovanja)
3. projektni partneri (eng. project partners) su dionici koji projekt provode zajedno sa prijaviteljem, a vrlo često su ujedno i ciljna skupina
Kod analize dionika potrebno je dati odgovore na pitanja čije probleme i prilike analiziramo te tko će osjetiti pozitivne efekte provedbe projekta, a kome će projekt potencijalno nanijeti štetu. Cilj same analize je doprinijeti maksimiziranju socijalnih, ekonomskih i institucionalnih koristi projekta za ciljne skupine i krajnje korisnike te minimizirati potencijalne negativne efekte, ali i potencijalne sukobe među dionicima.
Prvi korak u analizi dionika je identifikacija problema i/ili prilika koji su predmet projekta. Zatim je potrebno identificirati skupine koje imaju interes u projektu i njegovoj provedbi, ali i analizirati njihove uloge, interese, značaj i kapacitet za sudjelovanje u provedbi. Nakon toga treba identificirati razine suradnje ili potencijalnog konflikta među dionicima i na koncu interpretirati nalaze analize te uključiti relevantne informacije u izradu projekta.
Analizom se želi osigurati primjerena raspoređenost projektnih sredstava kako bi se ostvarili ciljevi i zadovoljile potrebe ciljnih skupina te organiziralo vođenje projekta na način koji najbolje uključuje dionike i osigurava njihovo sudjelovanje. Osim toga, analizom se želi osigurati kvalitetno prepoznavanje pojedinačnih interesa koji će biti adekvatno adresirani prilikom izrade i provedbe projekta.
Još jedan važan cilj analize dionika jest prepoznavanje i pravilno upravljanje problemima vezanima uz ravnopravnost i odgovarajuće sudjelovanje pojedinih dionika sukladno njihovim stvarnim interesima i potrebama, osobito u kontekstu učinkovitog i ciljanog djelovanja u smjeru osvješćivanja i rješavanja problema skupina u podređenom položaju (npr. siromašni, žene, djeca, osobe s posebnim potrebama). Analiza statusa spomenutih skupina (npr. analiza ravnopravnosti spolova) i potencijalnog utjecaja projekta u tom je smislu vrlo važan element analize dionika, s ciljem da se stvori projekt koji će u okviru provedbe ostvariti adekvatne koristi za sve navedene skupine.
Alati za izradu analize dionika – SWOT analiza
Najčešći alati koji se koriste prilikom izrade analize dionika su izrada matrice analize dionika, SWOT analiza (analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji) i Vennovi dijagrami. Kvaliteta informacija dobivenih analizom određena je procesom prikupljanja informacija i u tom smislu, planiranje i komunikacija pomažu u shvaćanju perspektiva različitih dionika i omogućuju adekvatnu predstavljenost. SWOT analiza daje strukturu i natuknice za daljnju raspravu, pri čemu je važno imati na umu da ono što predstavlja snagu u ostvarivanju jednog cilja, istovremeno može predstavljati prijetnju za ostvarivanje drugog cilja.
SWOT analiza ili analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji (eng. strengths, weaknesses, opportunities, threats) metoda je strateškog planiranja organizacije koja se koristi kao metoda analize internih snaga i slabosti organizacije (u odnosu na druge ciljeve i subjekte) te vanjskih prilika i prijetnji s kojima je organizacija suočena. Za izradu SWOT analize potrebno je prethodno napraviti analizu procjene ostvarivosti ciljeva, da bi zatim pomoću SWOT analize identificirali ključne unutarnje i vanjske faktore koji utječu na ostvarivost tih ciljeva.
SWOT analiza može se koristiti za analizu specifičnih problema i izazova s kojima se organizacija susreće i predstavlja temelj za razvoj metoda za njihovo rješavanje i ostvarivanje planiranih ciljeva. Osim toga, SWOT analizu može se koristiti i za izradu horizontalnih analiza organizacije, krizno planiranje itd. Jedan od načina korištenja SWOT analize jest uspoređivanje snaga i slabosti kojim se pronalaze komparativne prednosti, a može ju se koristiti i na način koji uključuje primjenu strategija kojima se slabosti i prijetnje pretvaraju u snage i prilike.
Zaključak
Analize problema, ciljeva i strategije zapravo dokazuju povezanost sa stvarnim problemima, a istovremeno su analize korisne u pogledu definiranja prvog stupca logičke matrice. S druge strane, analize mogu biti i dobar izvor i pomoć u raspisivanju projektne aplikacije u poglavljima relevantnosti i ciljeva.
Napomena: Točni rezultati zadaća moći će se provjeriti na ovoj stranici sljedeći ponedjeljak. Na zadatke nije moguće dobiti individualne komentare.
