Iako predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović to pitanje nije otvorila, niti je bilo u njezinu planu poziva srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, premijer Plenković upravo je tu temu otvorio na radnom ručku s Vučićem. Srbijanski je predsjednik u Banske dvore stigao sa zakašnjenjem od sat vremena s Pantovčaka.
Oprečni pogledi
U Vladi se upisao i u Zlatnu knjigu gdje je napisao kako iskreno vjeruje u napredak odnosa između Srbije i Hrvatske. Premijer Plenković je oko 16 sati na Twitteru objavio kako je s Vučićem razgovarao o nestalima, granici, pravosudnoj suradnji, zaštiti manjina, sukcesiji, gospodarskoj suradnji, ali i ratnoj odšteti. Upravo je Vlada, kojoj nije odgovarao tajming Vučićeva posjeta Hrvatskoj jer ga je predsjednica RH pozvala u jeku razmjene diplomatskih nota zbog izložbe o Jasenovcu koju je Srbija prikazala u UN-u, uoči Vučićeva posjeta nametnula temu ratne odštete. Vučić je nakon ručka s Plenkovićem posjetio i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, a u pratnji premijera prošetao je Markovim trgom do zgrade Sabora.
Neobična puška u rukama policije tijekom Vučićevog posjeta izazvala pažnju prolaznika:
Na novinarsko pitanje tada je odgovorio da je premijer Plenković inicirao pitanje ratne odštete. Vučić je dodao kako je on o ratnoj odšteti imao sasvim drukčiji stav i kako je to jasno rekao Plenkoviću. Upitan što je na sastanku dogovoreno, Vučić je tek rekao da su razgovarali o svim temama.
I nakon sastanka s predsjednicom i nakon sastanka s premijerom, Vučić kao ni njegovi domaćini nisu ni krili da se Hrvatska i Srbija po pitanju prošlosti, odnosno Domovinskog rata nimalo ne slažu u stavovima, odnosno da su njihovi pogledi potpuno oprečni.
Unatoč tome i predsjednica i Vučić žele odnose između dviju država dovesti u balans, dok je Vlada, kao što je to i inače običaj, primila Vučića na radni ručak, ali nije smatrala da je sada pravi trenutak za balansiranje odnosa.
Iz Vlade su kasnije popodne priopćili o čemu su točno Plenković i Vučić razgovarali.
Plenković rekao Vučiću da pregovore o Sporazumu o ratnoj odšteti treba obnoviti
Pregovore o Sporazumu o ratnoj odšteti treba obnoviti, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću s kojim je dogovorio da se do kraja ožujka sastane međudržavna komisija za granice te počnu razgovori o bilateralnom ugovoru o kaznenom progonu i kažnjavanju ratnih zločina, priopćeno je iz vlade.
"Sukladno članku 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa od 23. kolovoza 1996., potrebno je obnoviti pregovore radi sklapanja Sporazuma o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu", rekao je premijer Plenković prema tekstu priopćenja. Na prijedlog hrvatskog premijera dogovoreno je da se rad na ovim pitanjima nastavi kroz rad koordinatora za otvorena pitanja s ciljem uspostave posebne radne skupine, dodaje se u tekstu.
"Dogovoreno je da se međudržavna komisija za granice, čiji je rad zastao 2011. godine, ponovno sastane do kraja ožujka te nastavi s radom neposrednim pregovorima dviju strana", stoji u priopćenju. Vezano za pitanje procesuiranja ratnih zločina, dogovoreno je da na razini resornih ministarstava počnu razgovori o sklapanju bilateralnog Ugovora o kaznenom progonu i kažnjavanju ratnih zločina. Razgovaralo se o političkim i gospodarskim temama s naglaskom na brojna otvorena pitanja između dviju zemalja koja je potrebno riješiti. Premijer je otvorio pitanja nestalih, granice, pravosudne suradnje, ratne odštete, zaštite manjina i sukcesije.
Teme razgovora bile su i gospodarska suradnja, pregovori Srbije za članstvo u Europskoj uniji, migracije i odnosi u jugoistočnoj Europi. Potrebno je intenzivirati suradnju na pitanju nestalih koje je važno za unaprjeđenje bilateralnih odnosa, istaknuo je premijer, prema priopćenju. Premijer Plenković posebno je istaknuo da su politički predstavnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj dio parlamentarne većine i da imaju ustavom zajamčen broj predstavnika u Hrvatskom saboru.
Vlada angažirano radi na poboljšanju životnih uvjeta, pa tako i na rješavanju pitanja dovršetka elektrifikacije u onim naseljima gdje žive pripadnici srpske nacionalne manjine, preko je premijer predsejdniku Srbije, prema tekstu priopćenja. Plenković je izrazio očekivanje da će i pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji biti zajamčena sva prava koja proizlaze iz bilateralnog sporazuma između Hrvatske i Srbije o zaštiti prava manjina. To se prvenstveno odnosi na pitanja izravne političke zastupljenosti Hrvata na svim razinama vlasti.
Hrvatska Vlada pomaže hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji kroz povećavanje financijske potpore institucijama, programima i projektima. Teme razgovora bile su i gospodarska suradnja, infrastrukturni projekti, prometno povezivanje, s naglaskom na modernizaciju željezničke pruge Zagreb–Vinkovci–Beograd (koridor X), navodi se u nastavku teksta.
Pozdravljeno je predstojeće zasjedanje Zajedničkog odbora za provedbu i poticanje gospodarske suradnje koji će se održati 7. ožujka u Zagrebu. Dogovoren je i nastavak suradnje Ministarstava unutarnjih poslova o pitanjima migracija.
Sporazum o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije, koji je potpisan 23. kolovoza 1996. Prema članku 7. tog Sporazuma, dvije su se države obvezale osnovati zajedničko povjerenstvo sa po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu“. Dakle, što je sporno?