bivši pravobranitelj i saborski zastupnik:

Ante Klarić: Hrvatska se nije dostojno oprostila od svoje kune

Šibenik: Danas je posljednji dan plaćanja kunama u Republici Hrvatskoj
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
1/3
06.05.2023.
u 01:00

Kuna je bila službena novčana jedinica RH od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. U vrijeme kada se u Hrvatskom saboru 1993. raspravljalo o tome kako će se zvati nova novčana jedinica, većina je bila suglasna s prijedlogom da to bude kruna.

Je li se Hrvatska dostojno oprostila od svoje nacionalne valute kune? Zastupnik u prvom sazivu Hrvatskog sabora, predsjednik saborskog Odbora za zakonodavstvo i bivši pučki pravobranitelj Ante Klarić, uvjeren je da nije. Klarić je bio jedan od predlagača uvođenja kune kao hrvatske novčane jedinice. On smatra da je novčana jedinica stvar suvereniteta jedne zemlje i da je zato odluku o zamjeni kune eurom trebao donijeti Hrvatski sabor, kao što je to bio slučaj prilikom uvođenja kune.

Pod čudnim okolnostima

Prema Klarićevim riječima, Sabor je trebao dostojanstveno ispratiti nacionalnu valutu i kazati da je takav prelazak koristan.

– Kuna je sastavni dio i simbol monetarnog suvereniteta hrvatske države, a o svakoj promjeni teritorijalnog, gospodarskog ili monetarnog suvereniteta odluku po našem Ustavu mora donijeti Hrvatski sabor, možda čak i dvotrećinskom većinom, bez obzira što je to tehnički provedivo od Vlade – tvrdi Klarić.

Ne ulazeći u to je li uvođenje eura bilo opravdano ili ne, Klarić ističe kako je trebalo provesti propisanu proceduru, to više jer se radi o stranoj valuti. Umjesto toga, odluku o promjeni monetarnog sustava i zamjeni kune eurom na kraju samostalno donio uži kabinet hrvatske Vlade. Sve se to, po Klarićevim riječima, dogodilo na brzinu i pod čudnim okolnostima.

– Budućnost će dati odgovor na pitanje o gospodarskoj koristi od uvođenja eura, ali intrigantno je da se to dogodilo u situaciji kada su Europu zapljusnuli velika inflacija i ozbiljan rat i u vremenu gospodarske krize koja je nastupila nakon pandemije – upozorio je Klarić.

Kuna je bila službena novčana jedinica RH od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. U vrijeme kada se u Hrvatskom saboru 1993. raspravljalo o tome kako će se zvati nova novčana jedinica, većina je bila suglasna s prijedlogom da to bude kruna. Međutim, Ante Klarić je sa skupinom zastupnika iz Slavonije predložio da se nacionalna valuta zove kuna. Svi su bili iznenađeni, kuna je većinu asocirala na NDH. Protivnici te ideje aludirali su na našu nesretnu povijest, čak je i predsjednik Tuđman rekao da za to nije vrijeme. Klarić je, međutim, tvrdio kako je riječ o povijesnom nazivu, vezanom uz robno-novčanu tradiciju ovog prostora.

– Tzv. kunovina ili marturina, što je originalni hrvatski naziv za kunu, bila je platežno sredstvo još u srednjem vijeku. Ljudi su ih lovili pa mijenjali za pšenicu. Kuna stoji na kovanici hrvatskog banovca, na grbu hrvatske Slavonije također. Ona nije izmišljena, ona je vrijednosni simbol. Nije bilo razloga da je se odreknemo. Marka, rubalj i dolar nisu ratni zločinci pa nije ni kuna – objasnio je Klarić.

Predlagač uvođenja kune

Da je on odlučivao o tome treba li uvesti euro ili ostaviti kunu, Klarić bi, kaže, prvenstveno razmislio o interesu hrvatskih građana.

– Mi smo ušli u europsku zajednicu pristajući na sve vrijednosti zapadne civilizacije, na društvo koje bi trebalo časno voditi demokratski život. Nije isključeno da bih i ja pristao na to da prihvatimo euro kao nešto što je korisno za hrvatske građane i gospodarstvo, ali odluku o promjeni novčane jedinice koja je sastavni dio monetarnog suvereniteta jedne suverene države ipak je trebalo donijeti predstavničko tijelo hrvatskoga naroda i hrvatskih građana, a to je Hrvatski sabor – zaključio je Klarić.

Ključne riječi

Komentara 1

BR
Brankko
01:13 06.05.2023.

I bila je zbrka -- koja se nastavlja. Oznaka za kunu u unutarnjemu, unutarhrvatskomu prometu bila je prvo, po zakonskoj odredbi, K (veliko slovo K), no to je, bez konkretnoga suvisloga objašnjenja, promijenjeno u kn (mala slova). Onda se počelo "pametovati" pa se masovno počelo pisati oznaku koja služi za međunarodni promet -- HRK. (Da ne spominjem to da je prva "pametna" oznaka za hrvatski dinar bila CRD, a CR, to je oznaka za Kostariku.) Ljudi uporno pišu EUR , što je oznaka za međunarodni promet (npr. između "dolara" i "eura"), a što i nema neke pameti, jer to je "kraćenje" s četiri slova na tri. Međutim, otkad postoji euro, postoji i njegova oznaka, stilizirano slovo E, to jest €, i to je prava oznaka za euro za unutarnji promet unutar eurske zone. Također, neki ljudi govore "eurocent". Jesu li ikad rekli "kunalipa"? Zar misle da Amerikanac ima "dollarcent"? Zar misle da je Austrijanac govorio/pisao "schillinggrosch"? Ako euro ima cente, onda su to samo centi, i gotovo. A za one koji ne znaju: u Grčkoj se za cente veli leptos, lepta.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije