dugogodišnja HNB-ova analitičarka za VL
'Zbog precijenjene kune sad je sve u Hrvatskoj skuplje 40 posto, kriv je HNB, godinama nanose štetu!'
Umirovljena dugogodišnja HNB-ove analitičarka u Direkciji za financijska i makroekonomska istraživanja Mirjana Čerin progovara za Večernji list o štetnoj politici koju vodi središnja banka i šteti koja se mjeri u milijardama eura. Oni koji je znaju zovu je enciklopedijom Hrvatske narodne banke. Kako i ne bi – ispratila je kroz svoj staž čak devet guvernera, a radila je kao kontrolorka financijskog poslovanja gospodarstva RH i kontrolorka u Direkciji za platni promet s inozemstvom
Komentara 31
LJ
HNB od vremena druga Vohatinskog do ovog smrada Vujića najveći je krivac za zaostajanjem hrvatskog napretka, jer prodajom naših banka sa kriminalcem Račanom za 5 milijardi u čiju sanaciju smo uložili 87 milijardi, tečajnom politikom i drugim mjerama omogućili suu enormno bogaćenje stranih banaka i uvoznog lobija, a osakatili našu privredu.
DU
Po prvi put, ako me sjećanje služi, dolazi se u shopping u Hrvatsku iz smjerova Mađarska i BiH. Hrvatska po cijeni goriva u donjih 5 država EU, momentalno - znači, Mađarska je skuplja u nekoliko bitnih potrošačkih aspekata od Hrvatske (meso, sir, deterdženti, goriva...). Oni pak nemaju €, a Poljska bilježi duplo veći % inflacije ove godine od ostalih susjeda koji usvojili €. Pa bi se moglo zaključiti da joj podaci iz statističke sfere baš i ne idu na ruku, kad izvodi takve zaključke.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Gospođo ekonomistice mi smo za neki stan svakako trebali eure a ne kune, pa cijena stana se kod prodavača mjerila u eurima. Zarađivali smo u kunama pa je za mene bolje bilo da je bila kuna jaka nego slaba i i da mogu kupiti više eura i stranih proizvoda jer naši ništa ne proizvode! Nisam išao u Njemačku kupiti eure, jer mi se to, kako sami kažete, nije isplatilo! Mi smo uvijek trebali eure (prije marke) jer je cijena i bila u eurima, od kuće do automobila. Pokrali su me sa švicarcem a ne s eurom! Pokrali su me i s dinarima - devalviranim (bezvrijednim), a ne s “precijenjenom” kunom! A drugi je par rukava što naši poduzetnici (izvoznici) žele prodati skupo i vani i tu nekonkurentnu robu (dobra roba ima dobru cijenu i lako se proda!) na plećima jeftinih radnika! O toj vrsti pljačke ni slova!